Tisuće turista zaglavljenih na aerodromu, piste pretvorene u rijeke, a automobili plivaju gradom. Ovako posljednjih nekoliko dana izgleda Dubai, pustinjski grad koji je pogodila najveća kišna oluja u povijesti. Postapokaliptične scene na ulicama najnaseljenijeg grada u Ujedinjenim Arapskim Emiratima obišle su svijet, a mnogi se pitaju kako je došlo do prirodne katastrofe i je li bilo moguće spriječiti njene smrtonosne posljedice, piše Jutarnji list.

Društvene mreže su požurile pronaći krivca u zasijavanju oblaka, jednom vidu geoinženjeringa, koji se između ostalog koristi za izazivanje i pojačavanje količine kiše. No eksperti upozoravaju da je pogrešno vjerovati da je samo prisiljavanje oblaka da ispuštaju oborine uzrokovalo vremensku kataklizmu.

Sijanje oblaka je tehnika manipuliranja vremenskim prilikama ispuštanjem tvari koje upijaju vlagu iz okoline (poput srebrnog jodida) u oblake, a koje pomažu da se vodena para lakše kondenzira u kapljice vode. Zemlje diljem svijeta koriste tu metodu već više od pola stoljeća, ali još nijedno znanstveno istraživanje nije dokazalo da ona značajno povećava količinu oborina. U prosjeku, sijanje oblaka povećava stopu padalina za otprilike pet do 15 posto godišnje. A u Dubaiju je u 24 sata palo kiše koliko inače padne u gotovo dvije godine.

- Zasijavanje oblaka ne može stvoriti oblake ni iz čega. Ono potiče vodu koja je već na nebu da se brže kondenzira i ispusti vodu na određenim mjestima. Dakle, prvo vam je potrebna vlaga. Bez nje ne bi bilo oblaka - objasnila je klimatologinja Friederike Otto za Znanstveni medijski centar.

Emiratski Nacionalni centar za meteorologiju (NCM), koji nadzire operacije sijanja oblaka, kaže da nije bilo operacija sijanja oblaka prije ili tijekom oluje. Bloomberg je ranije objavio da se oblake navodno zasijavalo u nedjelju i ponedjeljak, ali ne i u utorak, kada je došlo do poplave. Prognostički modeli su tjedan dana prije ovog nevremena predviđali velike količine oborina i nije bilo potrebe da se ide u sijanje oblaka.

Ostatak teksta pročitajte ovdje.

(DEPO PORTAL/mm)