ZORAN BIBANOVIĆ/ BIH - KULTURNA KAPIJA EVROPE

U vremenu 'kada je Bosna bila svoja' dokazala je da može biti najuspješnija u regionu, pa i na Balkanu... Može li to opet?

Kultura27.02.24, 13:26h

U vremenu 'kada je Bosna bila svoja' dokazala je da može biti najuspješnija u regionu, pa i na Balkanu... Može li to opet?
Izvod iz knjige "Bosna i Hercegovina – kulturna kapija Evrope"... Promocija knjige održat će se u četvrtak, 29. februara u 19 sati, u izložbenom prostoru Bosanskog kulturnog centra – BKC, a promotori su dipl.ing.arh. Mirzah Fočo, docent dr.sci Mirza Hebib i akademik prof.dr. Muriz Spahić

 

 

Piše: Zoran BIBANOVIĆ


Dobroćudna majka priroda još uvijek nije uspjela da sakrije tragove razaranja koje je učinila ljudska ruka u posljednjem agresivnom ratu. Tridesetogodišnje loše ekonomsko, društveno i političko upravljanje je oblikovalo sliku opće zapuštenosti okoliša i nebrige za kulturne i prirodne vrijednosti Bosne i Hercegovine. Raspoloživi podaci pokazuju da je demografska katastrofa i u drugim zemljama ex. Jugoslavije plus Albanija zastrašujućih razmjera. Ko želi puste zemlje na jugoistoku Evrope?


Bosna i Hercegovina je kroz historiju dokazala da u vremenu „kada je Bosna bila svoja“ može biti najuspješnija u regionu pa i na Balkanu. U posljednji agresivni pljačkaški rat (1992/95.) je ušla kao jedina zemlja (Republika) na Balkanu u privrednom prosjeku (GDP) Evropske unije. Bosna i Hercegovina umjesto nametnutog poratnog status quoa i evropskog poprišta, mjesta nadmetanja malih i velikih sila, mora da očvrsne u „tvrd orah“, odnosno svjetski kulturni projekat, što je ona to oduvijek i bila. 


O poslijeratnom kontekstu u kojem živi današnja Bosna i Hercegovina nakon dogovorenog agresivnog rata, piše (The Journal) laburistički zastupnik za Dablin-Zapad u Donjem domu Parlamenta Irske Patrick Nulty koji u broju 860 prenosi nedjeljnik Slobodna Bosna:
„… bosanski Mirovni sporazum, koji također uključuje i njen Ustav, stvoren je oko ratnih mešetara moći. Institucionalizirana je politika gospodara rata, presvučena tankom glazurom pseudodemokratije. Ovaj uski sloj kontrolira sve u Bosni i Hercegovini: politiku, privredu, organizirani kriminal, medije i akademsku zajednicu, ali i drži poluge i zaštite i straha. Mogućnost da se građani uspnu na društvenoj ljestvici gotovo da ne postoji… Jedino vanjski akteri mogu ukloniti ambijent straha koji trenutno prožima sva pitanja u Bosni“. 

 

Bosna i Hercegovina umjesto nametnutog poratnog status quoa i evropskog poprišta, mjesta nadmetanja malih i velikih sila, mora da očvrsne u „tvrd orah“, odnosno svjetski kulturni projekat, što je ona to oduvijek i bila


Bezbjednost male i razoružane Bosne i Hercegovine će se najefikasnije braniti ulaskom u vojni savez NATO i ulaganjima u kulturni preporod. Uz razvoj poljoprivrede, energetike, tradicionalne metaloprerađivačke (posebno namjenske) industrije i turizma (kulturnog uz ukomponirani ekoturizam), Bosna i Hercegovina će se veoma lako integrirati u Evropsku uniju – sugeriraju zapadni ekonomski analitičari.  


Bosna i Hercegovina kao saobraćajno izolirana zemlja, bez priključka na mrežu evropskih autocesta i željeznica, za sada ograničeno dostupna samo gostima koji pristižu avionima i automobilima bez strateškog planiranja, ne smije sebi dozvoliti da bude destinacija nasumice dovedenih gostiju (slabo platežnih), u aranžmanima raznih aviokompanija koji šansu za popunu sjedišta u avionima vide u turizmu. Već smo u prilogu pod naslovom Vrijeme SFR Jugoslavije pomenuli da je studija Francuskog instituta za željeznički promet utvrdila da željeznička pruga dvostrukog kolosijeka može prevesti 500 puta više putnika i 300 puta više tereta od trostruke autoceste sa dva smjera. Ako toj činjenici dodamo predviđanje Sistema za trgovinu emisijama Evropske unije – EU ETS, da će avio-prevoznici morati kupovati karbonske kompenzacije za svaku metričku tonu ugljen-dioksida koji ispuste u atmosferu i da će kompanije po EU planu „Destinacija 2050“ morati da se radikalno transformiraju. To znači pogoni aviona na struju ili vodonik i nultu stopu zagađivanja atmosfere u kojem avio kompanije učestvuju oko 2,5% ukupnog zagađivanja. Troškovi tranzicije se procjenjuju na fantastičnih 820 milijardi eura, što će za posljedicu, u decenijama pred nama, imati velika poskupljenja avio karata.

 

Kao saobraćajno izolirana zemlja, bez priključka na mrežu evropskih autocesta i željeznica, za sada ograničeno dostupna samo gostima koji pristižu avionima i automobilima bez strateškog planiranja, ne smije sebi dozvoliti da bude destinacija nasumice dovedenih gostiju


„Vrijeme Pax Americana nakon Drugog svjetskog rata je ustupilo vremenu povratka afirmiranja nacionalnih interesa na račun drugih, slabijih zemalja. Ponekad su to ekonomski ili diplomatski pritisak, a ponekad sila kao u slučaju agresivnog rata u Bosni i Hercegovini  (1992/95.) ili rata u Ukrajini. Evropskoj uniji nedostaje homogena politička volja i vojna sposobnost što su osnovi geopolitičke moći u svijetu uspona Kine i ruskog revizionizma. Globalni izazov su i klimatske promjene, a EU već ima vodeću poziciju u ublažavanju klimatskih promjena, što će koristiti u budućnosti zbog svojih ekonomskih interesa. U digitalnoj budućnosti političke slobode će ovisiti od vlasništva nad podacima. Hoće li evropski podaci pripadati Evropi, firmama u Silikonskoj dolini ili Kini je pitanje budućeg suvereniteta. U ovom trenutku je isteklo vrijeme za diskusije o ustavnim promjenama u Evropi. Izazov je što brže preobraziti Evropu u veliku ekonomsku i vojnu silu prije nego je samelju tehnološke i geopolitičke velesile“ – (Joschka Fischer, nekadašnji vođa Zelenih, njemački vicekancelar i ministar vanjskih poslova).
 

Ključno je pitanje može li političko rukovodstvo, umjesto pretrpljene nesreće, biti pokretač kulturne promjene? Da to političko rukovodstvo koje želi istinske promjene može, potvrđeno je na primjeru više zemalja, kao što su to Singapur, Čile, Bocvana... koje su zajedno sa Danskom, Švedskom, Finskom, Novim Zelandom... zemlje sa najmanjom stopom korupcije na svijetu. Među zemljama sa najrasprostranjenijom korupcijom na svijetu su Indonezija, Rusija i nekoliko latinoameričkih i afričkih društava. Korupcija je inače najniža u protestantskim društvima sjeverne Evrope i onim društvima koja su nastala od Britanskih iseljeničkih zajednica. Konfučijanske zemlje se nalaze uglavnom u sredini. 

 

Ključno je pitanje može li političko rukovodstvo, umjesto pretrpljene nesreće, biti pokretač kulturne promjene?


Posljednja moja knjiga pod naslovom Bosna i Hercegovina – kulturna kapija Evrope, nema ambiciju da podučava čitaoce već da osvijetli činjenice za koje smatram da mogu potaknuti progresivne kulturne promjene. Pojam „kultura“ se ne odnosi samo na na tzv. „visoku kulturu“ (intelektualne, muzičke, umjetničke i književne proizvode) već kulturu u „obuhvatnom značenju“ koja podrazumijeva način života jednog društva u cjelini, njegove vrijednosti, praksu, simbole, institucije i ljudske odnose. Industrije kulture u svijetu (posebno industrije filma, tv serija, muzike, muzeologija i festivali) i turizam (posebno turizam gradova, kulturni i ekoturizam) imaju veliki politički, društveni i ekonomski značaj. Kultura je na tržištu tako da i mnoga druga područja kulture takođe prerastaju u industriju, trendovstvo i neoliberalni hipermarket. Analitičari u kulturi vide u teatru, kao jedinom živom obliku umjetnosti, elitistički oblik kulture koji će u budućnosti imati najveći uticaj na način razmišljanja.  

 

pozivnica-bibanovic-2


Knjiga je rađena u skladu sa EU normom EN 15565/08. koja je propisala plan i program interpretacije zemalja Evrope za turističke pratioce putovanja, obavezan za sve zemlje EU bez ikakvih izmjena. Istovremeno Vijeće Evrope želi da razvija zbližavanje ljudi u XXI vijeku, pisanjem zajedničke historije. Općenito historija je po pravilu u službi razvijanja etnocentričnog narodnog i nacionalnog identiteta. Zajednička historija razgrađuje stereotipe mitologiziranih identiteta i publikovana je prvi put 2014. godine, prilikom obilježavanja šezdeset godina od donošenja Evropske konvencije o kulturi iz 1954. godine.


Izvod iz knjige "Bosna i Hercegovina – kulturna kapija Evrope" uz poziv na promociju... Promocija knjige održat će se u četvrtak, 29. februara u 19 sati, u izložbenom prostoru Bosanskog kulturnog centra – BKC (Branilaca Sarajeva 24), a promotori su dipl.ing.arh. Mirzah Fočo, docent dr.sci Mirza Hebib i akademik prof.dr. Muriz Spahić. 

Dobrodošli.

 

 

(DEPO PORTAL/ad)

 

 

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook