Ruski predsjednik

Čega se to najviše plaši Vladimir Putin?

Front25.02.24, 16:06h

Čega se to najviše plaši Vladimir Putin?
Ukratko, Amerikanci bi se trebali držati podalje od Rusije. Ali boravak izvan Rusije nije garancija sigurnosti

 

 

Kremlj čini Rusiju zemljom u koju ne dolaze strani posjetitelji, prijeti svojim građanima u inostranstvu i cijelo to vrijeme još uvijek vodi svoj neoimperijalistički osvajački rat u Ukrajini, piše CNN u osvrtu na pojedinačne slučajeve hapšenja ili misterioznih ubistava, koja, iako Kremlj to negira, često se povezuju s protivljenjem režimu Vladimira Putina. Nedavni slučaj hapšenja američko-ruske državljanke, nakon što je donirala novac dobrotvornoj organizaciji, koja podržava Ukrajinu, postavlja pitanje: čega se plaši Vladimir Putin?

 

Mlada žena u bijeloj jakni, još jedna zatvorenica u Rusiji, viđena je predvođena maskiranim službenikom osiguranja. Zatvorenica je Ksenia Karelina, 33-godišnja američko-ruska dvojna državljanka, koja izgleda kao da ima povez na očima dok joj uniformirani muškarac veže zapešća lisicama i vodi je niz mračne stepenice. Na kraju se pojavljuje u ćeliji ruske sudnice.

 

To je posljednji pokušaj Kremlja da zastraši. Ali u svom pokušaju da vježba i pokaže svoju snagu, Putin pokazuje svoj strah. Zašto bi apsolutni vladar sile s nuklearnim oružjem smatrao potrebnim zatvoriti Karelinu?, postavlja se pitanje u tekstu CNN kolumnistice Fride Ghitis pod naslovom ‘Čega se plaši Vladimir Putin?‘

 

Vijest o ruskom hapšenju dvojne državljanke, koja radi kao estetičarka u Los Angelesu dok se bavi svojom strašću kao balerina, pojavila se otprilike u isto vrijeme kada je opozicijski vođa Aleksej Navaljni ubijen u arktičkoj kaznenoj koloniji. Navaljni je bio otvoreno predan uvođenju demokracije u Rusiju, razotkrivanju Putinove korupcije i brutalnosti.

 

Ali Karelina? Kako je ona prijetnja Putinu?

 

Čini se da Putin ne tolerira ni najmanji znak protivljenja, čak i ako je ono imaginarno.

 

Više je Rusa uhapšeno jer su držali prazne komade papira u prvim danima Putinove invazije na Ukrajinu, nakon što su hiljade drugih zatvorene zbog otvorenog protivljenja protiv ruske agresije.

 

Karelinin poslodavac kaže da je uhapšena pod optužbom za izdaju. Njezin zločin: navodno je donirala 51,80 dolara američkoj dobrotvornoj organizaciji Razom koja podržava Ukrajinu.

 

Čini se da ruska Federalna sigurnosna služba (FSB), nasljednica zloglasnog KGB-a, to potvrđuje, saopštivši da je njezin zločin “pružanje financijske pomoći stranoj državi u aktivnostima usmjerenim protiv sigurnosti naše zemlje”.

 

Ako bude osuđena za izdaju, mogla bi provesti i decenije u ruskom zatvoru.

 

Karelina je postala američka državljanka 2021. Njen partner, Chris Van Heerden, rekao je za CNN da je bila apolitična, nije gledala vijesti i nije imala nikakve veze s ratom. Kupio joj je karte za odlazak u Rusiju kao rođendanski dar kako bi mogla vidjeti svoju 90-godišnju baku, roditelje i mlađu sestru.

Možda se Putin osjeća sve nesigurnije i postaje sve oštriji prema ruskom narodu, prema posjetiteljima, pa čak i prema onima koji su napustili zemlju.

 

Ono što je počelo kao autoritarni vođa koji je nagrizao demokratske norme, čini se da se pretvara u totalitarnog diktatora najopasnije vrste – uplašene vrste.

 

Snage sigurnosti hapsile su Ruse koji su propitivali rat u Ukrajini, a kamoli Putina. Hapsili su stotine ljudi koji su htjeli odati počast Navaljnom, čak i ljude koji su pokušavali položiti cvijeće u njegov pomen.

 

Navaljni je bio u rukama pravosudnog sistema u sklopu nastojanja da ga se ušutka, osujeti njegov utjecaj. Ali neće biti ušutkan sve dok je živ.

Neki od Putinovih najpoznatijih kritičara umirali su jedan po jedan. Ruski istražitelji nikada ne krive vladu, naravno. Bio je tu i opozicijski vođa Boris Njemcov, ubijen u blizini Kremlja. Bila je tu novinarka i zagovarateljica ljudskih prava Anna Politkovskaya, ubijena u dizalu svoje stambene zgrade. Tu je Navaljni, čiji je uzrok smrti još uvijek nejasan. A ima ih bezbroj drugih. Kremlj je odbacio optužbe o umiješanosti u sve.

 

Za građane SAD-a, uključujući one koji također imaju rusko državljanstvo, Rusija je postala sve opasnija za putovanje. Nekoliko američkih državljana je zatvoreno, uključujući WNBA zvijezdu Brittney Griner, oslobođenu u zamjenu za ozloglašenog trgovca oružjem; bivši američki marinac Paul Whelan, osuđen na 16 godina zbog optužbi za špijunažu, koje on odlučno poriče, i reporter Wall Street Journala Evan Gershkovich, pritvoren prije gotovo godinu dana u Jekaterinburgu — istom gradu u kojem je Karelina uhićena — optužen za špijunažu bez da su Ruske vlasti otkrili i najmanji dokaz za to.

 

Putin je očito zainteresiran za razmjenu Gershkovicha za Vadima Krasikova, osuđenog ubicu koji u Njemačkoj služi kaznu za ubistvo prognanog Čečenskog Gruzijca 2019.; što je njemački sud nazvao “ubistvom koje je naručila država”. Drugim riječima, atentat po nalogu Kremlja. Kremlj to negira.

 

Ukratko, Amerikanci bi se trebali držati podalje od Rusije. Ali boravak izvan Rusije nije garancija sigurnosti.

 

Prema organizaciji za ljudska prava Freedom House, Rusija je postala jedan od najvećih svjetskih počinitelja transnacionalne represije. Dok se čini da mnogi Putinovi kritičari umiru pod svim mogućim misterioznim okolnostima unutar Rusije, njegovi kritičari i percipirani kritičari također svoj kraj doživljavaju u inostranstvu.

 

Krajem februara španska policija pronašla je tijelo Maxima Kuzminova u blizini grada Alicantea. Kuzminov, ruski bjegunac, pobjegao je u Ukrajinu u svom vojnom helikopteru. Novinarima je rekao da se protivi ratu.

 

Španski obavještajci rekli su lokalnim medijima da ne sumnjaju da iza njegove smrti stoji Kremlj. Službeno, vlada kaže da čeka rezultate istrage. Policija kaže da je upucan šest puta, a zatim pregažen automobilom, javljaju lokalni mediji.

Rusija kaže da nema saznanja o slučaju. Ali nakon Kuzminovljevog prebjega, šef vanjske obavještajne službe nazvao ga je “moralnim lešom”. Freedom House kaže da Rusija “provodi vrlo agresivne transnacionalne represivne aktivnosti u inostranstvu”, uveliko se oslanjajući na “atentat kao oruđe”.

 

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva zaključila je da su ruski agenti ubili protjeranog obavještajca Aleksandra Litvinenka u Londonu koristeći radioaktivni polonij. Godine 2018. u Salisburyju u Engleskoj još su dva ruska časnika optužena da su umalo ubili disidenta Sergeja Skripalja i njegovu kćer koristeći nervni agens.

 

Napadi, primjećuje Freedom House, “dolaze u pozadini brojnih neobjašnjivih smrti Rusa visokog profila u egzilu”. Često ti slučajevi možda i ne proizvedu osude, ali Freedom House dodaje da upotreba radioaktivnih izotopa i živčanih otrova jasno ukazuje na Kremlj, iako se Moskva pretvara da ne zna za to.

 

Što god Rusija namjeravala s hapšenjem estetičarke i poluprofesionalne balerine, jasno je da Putinov represivni režim snižava prag onoga što tolerira i podiže ljestvicu kako će odgovoriti. Donacija proukrajinskoj dobrotvornoj organizaciji sada je jednaka izdaji, kažnjivoj s 20 godina zatvora. Kritika rata ili Putina može dovesti do smrti u ruskom zarobljeničkom logoru.

 

(DEPO PORTAL/mm)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook