U doba kada je državnost BiH izložena nasrtajima, problematizira se već duže vrijeme tzv. „pitanje bosanstva“ kao nacije (ne naroda, nego nacije). Budući svjestan toga iznio sam u septembru 2021. na FACE TV potrebu da se organizira Sabor građana BiH, u radnom nazivu Svebosanski sabor. Javnost je vrlo pozitivno reagirala na to. Međutim, inicijativa je, nažalost, propala iako sam na njoj radio duže od godinu dana. Budući da je u to bio uključen određen broj institucija i budući da je javnost bila obaviještena o tome, dužan sam obznaniti kako i zašto je propala ta inicijativa.
Nakon ovoga teksta, ponudit ću javnosti i „Nacrt Deklaracije Sabora građana Bosne i Hercegovine“ kako bi se vidjelo koje su bile namjere inicijatora.

Tragom toga javno iznesenog prijedloga i zbog pozitivne reakcije javnosti, nekoliko nas članova ANUBiH formirali smo Inicijativni odbor koji su sačinjavali: Esad Duraković, Abdulah Sidran, Ejup Ganić, Nerzuk Ćurak i Asim Mujkić. Obratili smo se ANUBiH s prijedlogom da Akademija organizira Sabor u čijem radu bi učestvovali građani BiH u zemlji i iz dijaspore, a delegati bi se birali/predlagali prema određenim kriterijima. 

Predsjedništvo ANUBiH je odgovorilo da Akademija nema potrebnu infrastrukturu u datim okolnostima za organiziranje Sabora, ali je Akademijino Predsjedništvo na sjednici od 5. 4. 2023. dalo pokroviteljstvo za održavanje Sabora u organizaciji Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Hrvatskog narodnog vijeća, Srpskog građanskog vijeća, La Benevolencie i Foruma parlamentaraca.

Nakon toga smo, početkom maja 2023. godine, održali sastanak u prostoriji VKBI-a. Sastanak je vodio generalni sekretar VKBI, Emir Zlatar, koji je istovremeno i koordinirao susret navedenih subjekata, potencijalnih organizatora. Sačinio sam inicijativni, radni materijal o pripremi i ciljevima Sabora te sam ga u pisanoj formi dostavio svim navedenim subjektima za organiziranje Sabora, odnosno navedenim organizacijama civilnog društva BiH. Organizacije smo zamolili da na prvom narednom sastanku iznesu svoje primjedbe/sugestije na ponuđeni inicijalni materijal te da se izjasne o učešću u organiziranju Sabora.

Predstavnici organizacija su se pojavili na narednom sastanku sa izvjesnim dopunama radnog/inicijalnog materijala, prihvaćajući učešće u organiziranju Sabora, osim HNV BiH. Predsjednik HNV, g. Marinko Pejić, priložio je pisanu Odluku Upravnog odbora HNV BiH (predsjednik UO je Ivo Komšić) u kojoj stoji, između ostaloga, da je "...neprihvatljivo i neprikladno redefiniranje pojmova nacija/etnija i slično, gdje bi mi Deklaracijom pod pojmom bosanstvo ugurali bosanskohercegovački identitet i praktično negirali postojanje nacija i višenacionalne države kao takve".

Zatim se u Odluci UO HNV BiH navodi: „Drugi problem je otvorena kritika Visokog predstavnika što predstavlja otvoreno političko svrstavanje na antizapadnu stranu (...) ukoliko Deklaracija ide u ovom smjeru HNV u ovome ne može sudjelovati“. Šokantan je zaključak kako je kritika Visokog predstavnika svrstavanje na antizapadnu stranu, jer Schmidt je kritikovan u Bundestagu, u Vijeću Evrope i na drugim važnim mjestima na Zapadu, ali ovom „logičkom vratolomijom“ želi se, zapravo, markirati Bošnjake kao metu antiislamskog fundamentalizma.

Dakle, HNV BiH se kategorički izjasnio protiv „uguravanja bosanskohercegovačkog identiteta“, drugim riječima – protiv državnog identiteta, dok se cijela inicijativa i pokretala radi očuvanja i jačanja državnosti BiH a da pri tome baš ničim nije dovedeno u pitanje postojanje i ravnopravnost narōdā/etnija. Štaviše, u „argumentu“ UO HNV su izjednačeni, kao sinonimi, nacija i etnija, što je temeljna sociološka, odnosno naučna i politička greška. Sa subjektom koji pravi tako fundamentalne greške i pri tome je  kategoričan nije moguće voditi razgovor. Pojmovna zbrka u kojoj se ne razlikuje nacija od etnije slična je onoj u kojoj hirurg ne razlikuje skalpel od čekića. To je pogubna metodološka hendikepiranost s kojom nije moguće voditi dijalog. Tako je, dakle, HNV istupio iz potencijalnih organizatora Sabora. Istovremeno, time je narušen koncept organizacije Sabora a upravo takvome konceptu pokroviteljstvo je dala ANUBiH. Naravno, Akademija je nakon toga povukla pokroviteljstvo i cijela inicijativa je propala.
Šta je cilj poricanja bosanstva ili „bosanskohercegovačkog identiteta“?

Taj identitet je državotvorni. On ne potire nijedan postojeći etnonim u BiH jer etničko izjašnjavanje ostaje i daje potpuno slobodno. Međutim, u uslovima kada je sudbinski ugrožena državnost BiH od susjednih velikodržavnih hegemonija  i njihovih ekspozitura u BiH, nužno je afirmirati državni identitet kojim se ne ugrožava nijedna postojeća etnija u BiH, ali se time pruža snažan i prirodan otpor navedenim agresivnim susjednim hegemonijama. Bosna postoji stotinama godina pa prema tome postoji i Bosanac kojim se označava pripadnost državi Bosni (danas Bosni i Hercegovini).

 
Pošto taj identitet ne osporava, ne potire nijedan postojeći etnonim, proizlazi – logički i konsekventno – da poricanje bosanstva ima jedini cilj osporavanje državnosti BiH a u korist teritorijalnih pretenzija susjednih zemalja. Aktualni otpor bosanstvu (kao državnom identitetu) je u funkciji perfidne a opake agresije na suverenitet BiH. 

Nije normalno da se državljanima BiH osporava pravo na nacionalni identitet jer – zamislimo šta bi bilo kada bi se osporavalo pravo na nacionalni identitet Amerikanac, Nijemac, Britanac, Švicarac i sl. pa kada bi se nacionalna „nominacija“ „reducirala“ na nazive etnija koje postoje u tim i u drugim zemljama! Svako nastojanje da se na (kvazi)naučnim „argumentima“ osporava bosanski identitet – uprkos tome to je on već postojeća povijesna i stvarnosna činjenica – zapravo je iznevjeravanje znanstveničkog integriteta i intelektualne vjerodostojnosti. To je gruba politizacija nauke s ciljem poništenja državnog suvereniteta Bosne i Hercegovine.

Riječ je, zapravo, o vulgarnom podvođenju nauke promiskuitetnim političkim elitama.

- nastavit će se -

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala.

(DEPO PORTAL/ad)

Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook