Povremene nestašice pojedinih lijekova u Bosni i Hercegovini nisu alarmantne i periodično se dešavaju i u drugim zemljama kao i kod nas, uvjeravaju u Agenciji za lijekove Bosne i Hercegovine.

Na mogućnost nestašica većih razmjera upozoravaju veleprometnici lijekovima, koji smatraju da iz tog razloga treba preduzeti preventivne sistemske mjere.

Privremene nestašice lijekova, Agencija nadležna za ovo tržište do sada je, kažu, uspješno rješavala.

U prošloj godini oko 170 takvih intervencija. Nakon što proizvođači o tome obavijeste Agenciju, traže se generičke paralele ili u slučaju trajnog povlačenja nekog lijeka, sredstva za tretman istih bolesti.

Primjer nedostatka sredstva za raspršivanje sa određenom aktivnom supstancom.

-Na našem tržištu su prisutna dva proizvođača. Niti jedan od ovih proizvođača nije bio na tržištu, onda je jedan proizvođač uvezao lijek i podnio zahtjev Agenciji za kontrolu serije. Ova agencija je reagovala na način da taj zahtjev uzmemo u prioritet kako bi lijek što prije pacijentima bio dostupan -  navodi Tijana Spasojević Došen iz Agencije za lijekove BiH za BHRT.

Povećanje troškova proizvodnje zbog inflacije i nedostatak repromaterijala i sirovina uzrokuje nestašicu lijekova veću od uobičajene, upozoravaju veleprometnici.

"Osnovni i glavni uzrok je globalno narušen lanac snabdijevanja što je uzrokovano pandemijom i aktuelnim ratovima na evropskom kontinentu, a opet je to sve posljedica zavisnosti proizvodnje lijekova od globalnih mjesta proizvodnje aktivnih supstanci koje su na istoku", kaže Faruk Hadžić iz Udruženja veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstvima BiH.

Veleprometnici, nezadovoljni maržama, upozoravaju da bi mogao biti narušen kontinuitet u snabdijevanju u slučaju da ne dođe do izmjena Pravilnika o cijenama.

No, s druge strane u Agenciji za lijekove kažu da takve tvrdnje ne postoje.

Djeluje da građani još ne osjete značajniji poremećaj na tržištu.

Da li zaista možemo očekivati veće nestašice lijekova u budućnosti, nadležni ali i neki od aktera u ovoj oblasti kažu niko ne može znati, jer je riječ o grubim procjenama i nagađanjima.

Ono u čemu su svi saglasni jeste da u ovom trenutku više problema sa nestašicama imaju mnoge zemlje EU, nego što je to slučaj u Bosni i Hercegovini.

O navodnom neravnomjernom plasmanu lijekova zbog različitih maloprodajnih marži u dva entiteta malo ko je spreman da priča.

U Agenciji za lijekove za BHRT kažu da određuju veleprodajne cijene, a maloprodajne marže propisuju entitetska ministarstva zdravlja.

Jedan od distributera sa kojim je BHRT stupio u kontakt uvjerava da ravnomjerno nastupa na tržištu, ali ne isključuje mogućnost da postoji i drugačija praksa.

(DEPO PORTAL/af)