U anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u Bosni i Hercegovini koju je uradila Centralna banka BiH navodi se da se potražnja preduzeća za kreditima naročito odnosi na dugoročne kredite jer je neto procenat povećanja potražnje preduzeća za dugoročnim kreditima bio 0,5, ili 50 posto, dok je potražnja za kratkoročne kredite porasla nešto manje, piše Faktor.

- Glavni faktori koji su doprinijeli rastu potražnje za kreditima u drugom kvartalu 2023. godine su finansijske potrebe za kapitalnim investicijama i obrtnim sredstvima. U pogledu korištenja alternativnih izvora finansiranja, banke kod kojih je došlo do povećanja potražnje navode da su na povećanje potražnje u njihovoj banci utjecali krediti od drugih banaka i ostali izvori finansiranja. U pogledu očekivanja za treći kvartal 2023. godine, neto rezultat iz prikupljenih odgovora ukazuje na to da se očekuje neznatno ublažavanje standarda za odobravanje kratkoročnih, kao i dugoročnih kredita preduzećima, ali banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u trećem kvartalu 2023. godine - navodi se u anketi.

Što se tiče stanovništva, u drugom kvartalu 2023. godine banke su izvijestile da je došlo do rasta potražnje stanovništva za stambenim, kao i za potrošačkim i nenamjenskim kreditima.

- Rast potražnje za potrošačkim i nenamjenskim kreditima bio je nešto naglašeniji nego za stambenim kreditima. Glavni faktori koji su utjecali na povećanje potražnje za kreditima u vezi su s povećanom nabavkom trajnih potrošačkih dobara i kupovinom nekretnina, dok je štednja stanovništva imala negativan utjecaj na potražnju stanovništva. Banke predviđaju da će doći do neznatnog pooštravanja standarda za kredite stanovništvu u trećem kvartalu 2023. godine. Banke imaju optimističan pogled vezan za potražnju stanovništva za kreditima u trećem kvartalu 2023. godine, pa se u tom smislu očekuje nešto veće povećanje potražnje za stambenim i nešto blaži rast potražnje za potrošačkim i nenamjenskim kreditima – ističe se u anketi Centralne banke BiH.

Ekonomista Igor Gavran smatra da porast u kreditiranju privrede može biti pozitivan.

- Da su u pitanju kratkoročni krediti za privredu to bi bilo zabrinjavajuće, jer bi to ukazivalo na mogućnost finansiranja tekućeg poslovanja. Uzimanje dugoročnih kredita znači moguće buduće investicije i to je u svakom slučaju pozitivno – kaže Gavran.

Zaduživanja kratkoročnim kreditima domaćinstava nije dobro.

- Uzimanje ovih kredita je posljedica inflacije, ali i pitanje je koliko još građana uopće može da dobije kredit, po statistici Centralne banke BiH, a koliko ih je po statistici mikrokreditnih organizacija. Iako mnogi najavljuju da inflacija skoro i nije više problem i da se ne treba ništa poduzimati, a vidimo da inflacija i dalje iscrpljuje stanovništvo – smatra Gavran.

Dodaje daje bitna pouka iz ankete Centralne banke je da su ovi podaci objavljeni u pravo vrijeme.

- Podaci iz ankete pokazuju koliko je pogrešna destruktivna preporuka Međunarodnog monetarnog fonda da bi trebali u Bosni i Hercegovini povećavati bankarske kamatne stope. To je nepotrebno, a za građane koji se kreditno zadužuju da bi preživjeli praktično oni ne bi mogli vratiti kredite nakon povećanja kamatne stope. S druge strane, privreda koja pokušava da investira više ne bi imala mogućnosti da se zadužuje – zaključuje Igor Gavran.

(DEPO PORTAL/dg)