Vremenska mašina/ Jasmin Duraković

Hasan Džafić - otac kultne tv serije "Viza za budućnost"

Kultura01.05.23, 20:42h

Hasan Džafić - otac kultne tv serije
Tajna uspjeha igrane tv serije je uvijek u dobrom tekstu. Ovih dana, pisac i dramaturg Hasan Džafić otišao je na bolji svijet. Iza njega je ostalo mnogo djela u pozorištu, ali kod najšire publike ostat će upamćen kao otac popularne tv serije "Viza za budućnost"

 

 

Piše Jasmin DURAKOVIĆ


Kada sam u jesen 2001. godine izabran za generalnog direktora RTVFBiH, u neki mediji su izvijestili da sam izjavio: "Ako ne pokrenemo igranu produkciju, smatrat ću se sebi neuspješnim direktorom".

 

U to vrijeme u BiH praktično nije bilo igranih filmskih i tv produkcija. Ponešto se snimalo, ali su to bili tek rijetki izuzeci koje su na svojim plećima nosili autori koji su po svaku cijenu htjeli snimiti svoj film.

 

Od samog početka pokušavali smo pokrenuti prve igrane projekte, te smo u svojoj prvoj sezoni snimili TV igrani film "Zaboravljena poslovica" po tekstu Irfana Horozovića i u režiji Dubravka Bibanovića, dok su Vesko Kadić i Nedžad Begović snimali svoje eksperimentalne igrane mini projekte, kratke igrane TV formate za djecu i pomogli sa finansijskim sredstvima diplomski kratki film Ahmeda Imamovića "10 minuta".

 

Tek nakon toga smo počeli snimati prve dugometražne filmove "Gori vatra", "Ljeto u zlatanoj dolini", "Kod amidže Idriza", "Go West" i druge. Danas se taj period smatra vremenom obnove u ratu stradale bh. kinematografije.

 

Ali sve to vrijeme, pokušavali smo napraviti nešto drugo - igranu TV seriju koja će se emitovati svake nedjelje u 20h premijerno na FTV-u.

 

Radili smo neku vrstu "scoutinga" tražeći dobar scenarij, ali i producente koji su spremni za malo para ući u rizik snimanja jednog ovakvog projekta. Imali smo razgovore sa više tada aktuelnih producentskih kuća, ali jedino smo kod Faruka i Duda Sokolovića (Mebius film) pronašli nekoga ko je slično razmišljao kao mi. Njih dvojica su bili dugo u televizijskoj i filmskoj produkciji i imali su osjećaj, osim kreativnosti, i za realnost. 


Znali smo da nam treba humoristički sitcom - samo nam je trebao dobar tekst.

 

Bilo je tu više ideja i tekstova, ali nekako mi nisu ulijevali povjerenje. Jednog dana su me pozvali i dali na čitanje scenarij za seriju (5 epizoda) i dramaturšku razradu čitavog serijala. Ali, nisu mi htjeli dati ime autora, bojeći da kod mene i urednika na FTV-u ne bude dočekan se predrasudama, tako tipičnim za ovo podneblje. 

 
Scenarij sam pročitao i znao sam odmah da je to ono što tražimo. Testirao sam ga kod nekoliko kolega sa FTV-a, ali i izvan kuće. Manje-više komentari su bili slični.

 

Ponudili smo Mebiusu produkciju projekta. Budžet je za današnje prilike bio više nego skroman, ali su prihvatili. Njihova obaveza je bila snimiti pet epizoda pilota prije nego što definitivno uđemo u produkciju serijala.

 

Piloti su bili više nego dobri i odlučili smo nastaviti dalje. Bio je to moj produkcijski veliki rizik i unutar same kuće imao sam puno protivnika tog projekta. Falilo je i novca, ali je kompanija "Avaz" prepoznala svoj komercijalni interes i ušla kao manjinski producent u priču.

 

Premijerno emitiranje je krenulo u septembru 2001. i bio je to, uprkos nevjerici skeptika, veliki uspjeh. Serija je bila najgledaniji program FTV-a te sezone, vratila je uloženo u nju i uspjeli smo je prodati na tržište Srbije i Crne Gore. Nastavilo se snimanje, a ta serija je godinama bila najgledaniji TV program u BiH. Na tom tronu je 2007. zamijenila naša druga kultna igrana TV serija "Lud, zbunjen, normalan".

 

Prvi ključ uspjeha je bio scenarij. Anonimni pisac bio je Hasan Džafić, dramaturg i pisac iz Zenice. Nije u to vrijeme imao neku reputaciju u Sarajevu, iako je iza sebe već imao niz uspješnih dramskih tekstova, uvijek komediografskog žanra.

 

U čemu je bila tajna uspjeha "Vize za budućnost"? 

 

Po meni, u odlično postavljenom glavnom sukobu dvije porodice (borba za stan), preko kojeg smo imali aktualnost i terapeutsko djelovanje na javnost kroz humor i sarajevsku priču u kojoj poslije rata imamo i dalje živi etnički sukob (Bošnjaci i Srbi), ali i isto tako zbog izvrsne galerije likova u seriji s kojima se mogla identificirati široka publika različitih socijalnih i generacijskih grupa. 

 

Uz redateljsko umijeće Sulejmana Kupusovića, dobar kasting i Sokoloviće, kao kreativne producente i ključne nositelje projekta, bilo je to sasvim dovoljno za uspjeh. Danas je "Viza za budućnost" kultna TV serija koju su generacije mladih gledale i o njoj još uvijek govore s nostalgijom. Bila je to prva dugometražna TV serija (oko 200 epizoda) u regiji i sa tim projektom, uz filmove, tadašnja FTV je postala jedan od glavnih igrača na TV sceni u regiji.

 

Ali svega toga ne bi bilo da Hasan Džafić nije napisao scenarij. Ovih dana, ovaj plodni pisac i dramaturg otišao je na bolji svijet. Iza njega je ostalo mnogo djela u pozorištu, ali kod najšire publike ostat će upamćen kao otac popularne "Vize za budućnost". 


Neka mu je lahka bosanska zemlja.

 

(DEPO Portal/ak)

 

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook



Komentari - Ukupno 12

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još