Ne znam zbog čega su toliko navalili na Kralja Tvrtka. U digitalnom trećem milenijumu i u sedmom stoljeću bez kralja, sada bez partizana i mladih muslimana, vraćamo se čovjeku koji je birvaktile svoje ratnike pozdravljao otvorenom šakom, sa svih pet prstiju. Kao dragi Jovan Divjak na početku posljednjeg rata dok je postrojavao hrabre sarajevske momke u tenisicima i vraćao nas u doba sa reljefa Bogumila.

Ali, eto, hajde, ako ćemo s povratkom Kralja Tvrtka vratiti i malo više jedinstva Bosne, koja je u njegov vakat bila bez dodatka Hercegovina, što nam donesoše nezaboravni Austrougari. Dok je Tvrtko stolovao Bosna je bila od Zadra do Herceg Novog, nemojte me hvatati za geografsku tačnost, ali mi današnji Bosanci i Hercegovci nismo kao onaj Mađar Orban. Ne nosimo šalove sa slikom velike Bosne, niti zadiremo u nekim povjesnim zahtjevima preko granica Hrvatske i Crne gore, niti tražimo neki "Bosanski svet".

Istoričari kažu da je u Tvrtkovo vrijeme ponosno bilo zvati se Bosancem, bez Hrvata, Srba i Bošnjaka. E, to nam je poslije došlo glave. A, evo muči nas i danas. Podijeliše nas na stada, pa sada svako malo ispitujemo ko ima jače rogove i okrutnije čobane.

Dok je Tvrtko stolovao Bosna je bila od Zadra do Herceg Novog, nemojte me hvatati za geografsku tačnost, ali mi današnji Bosanci i Hercegovci nismo kao onaj Mađar Orban. Ne nosimo šalove sa slikom velike Bosne, niti zadiremo u nekim povjesnim zahtjevima preko granica Hrvatske i Crne gore, niti tražimo neki "Bosanski svet"

...Uh, stani Paja, gdje ti ode, a htio se samo o Benjamini i njenom trećem pokušaju u značajnom obogaćivanju spomeničke baštine u glavnom gradu BiH. Uvijek nasmijana gradonačelnica, nježna gospođa Karić, ostaće u historiji Sarajeva baš kao i Kralj Tvrtko. Životno sam već osam banki vezan za ovaj šeher i sjećanje mi govori da nijedan prvi čovjek čaršije, od Darive do Ilidže i šire, nije zasadio toliko spomenika i spomen ploča, kao ova prva žena na čelu grada.

Od svih tih novih spomenika ovaj s Kraljem Tvrkom bi trebao biti najvažniji, najveći. Ali, zamislite tog i takvog velikana Bosne nisu htjeli u prva dva pokušaja ustoličenja. U prvom ispred Predsjedništva BiH, kojeg ne bi ni bilo da, jelte, nije bilo Tvrtka, niti na onom Trgu ispred Skupštine BiH, koje, također, ne bi bilo da nije bilo Kralja otvorene šake.

U toj igri treća sreća, prva dama grada na Miljacki odlučila se za lokaciju mom srcu dragu. Odlučila se za pješačko ostrvo na Marijin Dvoru, ispred čuvenog davnog granapa Kuića. Gotovo na mjestu gdje je bila jedna od prvih javnih telefonskih govornica u Sarajevu. Sjećam se da smo sa strahom ulazili u taj uski, ostakljeni prostor i sa uzbuđenjem dizali slušalicu da bi prvi put u životu čuli ono tu-tu-tu. Poslije smo tu zakazivali prva randese što su donosili i prve poljupce.

Biće to najviđeniji spomenik u savremenoj Bosni i Hercegovini. Posebno će ga pažljivo razgledavati oni koju će, sprijeda ili otpozadi visoke skulpture, biti zaustavljeni na crvenim semafor svjetlima

Prostor za koji se odlučila i koje predlaže gradonačelnica ima i neposrednu  vezu sa jednom važnom saobraćajnicom, sa starom Ulicom Kralja Tvrtka. Ako spomenik akademskog kipara Ante Jurkića, jedan od najvećih u posljednjih četiri, pet decenija u BiH, visok tri i po metra, zasija na sred Marijin Dvora, biće na raskrižju najvažnijih prometnica u jednosmjernoj automobilskoj gužvi u uskoj dolini republičke metropole. Pored Kralja Tvrtka teći će rijeke vozila ka i od centra Šehera, sa na desetine hiljada vozača i koliko još hoćeš putnika u automobilima, tramvajima, autobusima.

Biće to najviđeniji spomenik u savremenoj Bosni i Hercegovini. Posebno će ga pažljivo razgledavati oni koju će, sprijeda ili otpozadi visoke skulpture, biti zaustavljeni na crvenim semafor svjetlima.

Unaprijed se izvinjavam prvom bosanskom kralju što će njegov povratak biti na prijestolju koje je često aero najzagađenije u Sarajevu. Znamo veliki Tvrtko je bio vladar čistog i zdravog zraka drevne Velike Bosne, ali sve ima svoje vrijeme i vakat. Zato predlažem gradonačelnici spomeničarki da oformi i posebnu službu koja će se brinuti i za skidanje otrovnih čestica da ne bi, ne dao Bog, zahrđao novi metalni junak Marijin Dvora.

Kada bih mogao, upozorio bih njegovo visočanstvo da na ovom mjestu nema medovine, nema vina, nema alkohola, kao što se nekada prelijevalo na kraljevom dvoru.

Ako slučajno i nestane Bosne, ostaće nam prvi bosanski Kralj Tvrtko da podsjeća da je Bosna bila u jednom komadu. Ako i njega ne bace u staro gvožđe kao mnoge prvake za koje smo mislili da su vječni i neprolazni

Onda, dolaskom Kralja Tvrtka sigurno će se razviti i nova politička frka. Posebno od onih koji sanjaju o dijeljenju BiH ili njenom trajnom nestanku.
Srećom, ako slučajno i nestane Bosne, ostaće nam prvi bosanski Kralj Tvrtko da podsjeća da je Bosna bila u jednom komadu. Ako i njega ne bace u staro gvožđe kao mnoge prvake za koje smo mislili da su vječni i neprolazni.

Što više razmišljam o Tvrtku postaje mi sve bliži, jaranskiji. Biću slobodan, ako mi se ukaže prilika, da pitam gospođu Karić smijem li se ovako podanički javljati kada budem prolazio pored velikog spomenika – Vozdra, Tvrtko, jarane.

Jer, samo će mi tako biti blizak u ovim godinama kada ni sanjao nisam da ćemo se radovati povratku kralja u Bosnu i Hercegovinu. Počinjemo ličiti na najbliže susjede i susede.

Ne usudim se pitati koliko je ovo stajalo kasu grada, ili kako se ta lova mogla utrošiti u pametnije, humanije stvari.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala.

(DEPO PORTAL/ad)

Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook