Sinan Alimanović Internacionalni Jazz Band u BKC-u

Excellence in Jazz: Sinan je genijalac kome su sva vrata svijeta otvorena na njemu svojstven način

Kultura20.12.22, 22:16h

Excellence in Jazz: Sinan je genijalac kome su sva vrata svijeta otvorena na njemu svojstven način
Alimanovići su osvojili Mount Everest jazza kao najbolji alpinisti dodavanjem novog softvera temeljima jazza, profilirajući jedan novi pristup i slobodno mogu reći novi stil. To je ono što je Amerika prepoznala i vrednovala

 


Piše: Prof. Vanja GABRIĆ


Na čarobnom bosanskom ćilimu, Sinan i Lejla Alimanović vinuli su se u neslućene visine muzike jazz orijentacije. Otac kompozitor, pijanist, orguljaš, dirigent, aranžer i profesor, doveo je jazz na akademski nivo predmeta na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Sinanovo iskustvo, znanje, talent i izvrsnost rezultirali su brojnim angažmanima i priznanjima u BiH, Europi, Americi i svijetu.


Veličina Sinana potencijalno izlazi iz snage njegovog imena i zaista ga možemo smatrati velikim graditeljem mostova jazza, moćnom snagom interkontinentalnih i interkulturalnih zvukovnih komunikacija izvrsnosti na najvišem svjetskom nivou. Sinan je ubrojen u pet najboljih kompozitora jazza na svijetu sa kompozicijom "Lejla", po kojoj je  album  koji su snimili u New Yorku i dobio ime.


Iskrene čestitke za ovako lijepi, humani, umjetnički projekt u kontrapunktskom zvučanju prostora, gdje je sevdah jazz, a jazz sevdah, u stepenicama i odjecima čak i drugih stilova i pravaca sveukupne pojavnosti muzike u svih sedam kompozicija koje se nalaze na albumu snimljenih u izdavačkoj kući Miles High Records. Ostvarena je suradnja sa velikanima jazza, muzičarima dobitnicima višestrukih Grammy-a i najviših nagrada na području jazza.


Harvie S (op.a. producent, kontrabasist) priča da je odmah postao prijatelj sa Sinanom i Lejlom te da su imali jaku vezu. Odlučili su napraviti svoj projekt snimanja u New Yorku. Mark Sherman (op.a. izvršni producent), znalac u prepoznavanju vrijednosti i talenata (preko 700 snimljenih albuma) rekao je također DA Sinanu i Lejli.  Harvie S (kontrabas), Viktor Lewis (bubnjevi) te Jed Levy (tenor saksofon), uz Davida Kowalskog i Chrisa  Sulita, kodirana su imena na jazz stablu etabliranih velikana jazza s kojima su imali priliku živjeti, surađivati i nastavljati razvojni put jazza. U Sinanu i Lejli vidjeli su vrijednost s kojima su se htjeli udružiti.


 


Na albumu se nalazi pet autorskih kompozicija članova benda i dva jazz standarda. U svim djelima postignuta je homogenost cjeline, kao da se radi samo o jednom autoru. U dijalogiziranju tria, kvarteta i kvinteta dijalogiziranje eksperata predstavlja ekskluzivnost meditativno uzbuđujućeg profesionalizma, u trenucima kad vrijeme zaustavlja dah.


Fenomenalni „klik“ događa se kada čovjek prepozna sebe u drugom čovjeku. To briše granice i tako nastaju velebni projekti, što je u ovom slučaju projekt "Lejla" Internacionalnog benda Sinan Alimanović. Kad u sebi duboko osjetiš spiralnu galaksiju koja ne može biti ništa drugo nego božansko, to je ono što prepoznaješ, čemu se predaješ i ne odustaješ. Utisnuta snažno nijansirana emocija u instrument ili glas manifestira se u potpunoj slobodi izraza interpretacije i lakoći virtuoziteta. Upravo to je ono po čemu se razlikuju znalci od onih koji će to možda tek postati.


Alimanovići su osvojili Mount Everest jazza kao najbolji alpinisti dodavanjem novog softvera temeljima jazza, profilirajući jedan novi pristup i slobodno mogu reći novi stil. To je ono što je Amerika prepoznala i vrednovala.


Zajedničko svim muzičarima koji su radili na CD-u je to da su se školovali na muzici velikana klasične umjetnosti. Američki muzičari uz klasičnu muzičku naobrazbu živjeli su jazz radeći i surađujući sa velikanima jazza. To ih je potpuno orijentiralo, definiralo i uzdiglo. Sinan Alimanović, Adam Klemm (sopran saksofon) i Lejla Alimanović nisu bili u podneblju široke platforme jazza, ali su implementirani na najbolji način do najveće razine jazza.  


Sinan je genijalac kome su sva vrata svijeta otvorena na njemu svojstven način, oplemenjujući jazz sevdahom, rockom, svojom dušom, virtuoznošću prstiju i umom obrazovanog umjetnika, dobrog i plemenitog čovjeka.


U spoju jazza i etno elemenata, sevdalinka je zauzela prepoznatljivost izraza koji je veoma blizak bluesu. Ovdje se radi o Sinanovoj istančanoj sposobnosti u prepoznavanju vitalnog zvukovnog materijala teme koju stavlja u vrtlog jazza. Jazz i sevdah zasnovani su na izrazima emocija širokog spektra, ali sa različitim ishodima doživljaja i izraza što nas vodi do bluesa i emocija koji se izjednačavaju u čežnji i boli. U jazzu je to više kolektivni izraz bolnih iskustava stigmatizacije, gdje je muzika bila izlaz i prodor, a sinkopa vitalna borilačka vještina. U jednom i drugom ponekad se javljaju i humoristični meandri muzičke rijeke.


Sevdalinka je autohtona, reprezentativno, glazbeno lirska forma pjesme u Bosni i Hercegovini. Izražava najčešće individualne trenutke emotivnih stanja ljubavi i prirode u svjedočenjima vremena. Sevdalinka je obogaćena brojnim tonskim ukrasima, melizmima, ali i zadržanim trajanjima tonova u fiksiranju trenutka, specifičnih intervalskih odnosa. Blues i sevdah susreću se prostorno i vremenski u izvorima Afrike i Orijenta u puno elemenata, kao i u tonskim odnosima manjim od ljestvičnih, ali ne kao „nečiste note“ nego kao „plave note“ vibracijske frekvencije nijansiranosti emotivnosti svijeta. Na čitavom albumu iskrično prosijavaju Bach, Mozart, Hindemith (ludus tonalis – igra tonova), Schönberg (atonalnost), Haba (četvrttonska ljestvica), „clusterska“ akordičnost, „levitirajući tonovi“ u glasu i instrumentima, a nadasve iskrenost istinskog u univerzalnom bitku.


 


U akordsko intervalskom sklopu Sinanovog života kompozicija "Lejla" nastala je 1992. godine u ratnom i opkoljenom Sarajevu, a posvećena je Sinanovoj kćerki Lejli. To je sveto božansko u disonantnosti vremena i prostora. To je  svila i baršun umotana u ljubav i čežnju, zaštita i promocija.  


Godine 2010. kompozicija "Lejla" premijerno je izvedena u izvedbi Sarajevske filharmonije sa solistima Ladislavom Fidrijem i Adamom Klemmom, u Narodnom pozorištu Sarajevo.


 


Godine 2013. kompozicija "Lejla" Sinana Alimanovića na natjecanju Made in New York Jazz Competition proglašena je među pet najboljih kompozicija svijeta.


Godine 2020. album "Lejla" Sinan Alimanović International Band-a izašao je u New Yorku, objavljen u izdavačkoj kući kuće Miles High Records.


Kompozicije sa albuma "Lejla" pet puta su pronašle svoje mjesto na listi „Excellence in Jazz“ (Cap Radio – California State University, NPR).
Lejla je noć sa zvjezdanim nebom jazza u nagovještaju novog dana.


 


Uz američke eminentne muzičare i institucije album je podržalo i Ministarstvo kulture KS i Asocijacija kompozitora - Muzičkih stvaralaca AMUS u Sarajevu, BiH.


Danas Lejla Alimanović mladošću, u svojoj kompozitorskoj i vokalno interpretativnoj posebnosti izražavanja, ujedinjuje tradiciju i ekspresiju jazza nove urbane generacije u čežnji za suvremenom slobodom. U kompoziciji "Sarajevo Remake" magnetizmom instrumentalne snage svjetskih muzičara pokazuje osobnost i sposobnost vokalnog jazza u scat pjevanju gdje umjesto Elle Fitzgerald, Lady Lejla, doktorica nauka na temu književnosti i muzike postaje nova „Kraljica Jazza“.


 


Jazz Sarajevu nije nepoznat. Još od 1928. godine u rasadniku velikana i gimnazije osnovan je "prvi džez orkestar tkz. Bobby - džez u kojem se prvi put začuo zvuk saksofona, bendžoa…", a jedan od inicijatora je bio veliki maestro Oskar Danon. Jazz je bio osvježenje koje je došlo iz daleke Amerike u Sarajevo i našlo svoje poklonike u različitim fazama sve do današnjeg vremena.


U klubu međunarodnog prijateljstva također se razvijala jazz scena. Utjecaj se proširio i djelovanjem Plesnog orkestra RTVSA, a kasnije RTV BiH. Među mladima to je bio Plesni orkestar Muzičke omladine „Collegium artisticum“. Brojni koncerti i festivali jazza, a posebno koncert Clarensa big Millera (op.a. na europskoj turneji posjetio Sarajevo 1985. godine) utjecali su na ljubav i kontinuitet jazza. Brojni muzičari i kolege oplemenjivali su sarajevsku jazz scenu u Bosni i Hercegovini, a posebno uz Sarajevo ističe se Tuzla.


Sinan Alimanović donio je prvu veliku nagradu u Sarajevo, koja je stigla iz Radenaca 1988. godine za kompoziciju "Oj, golube, moj golube". Snimljen je i nosač zvuka "Prvi jazz koncert studenata Muzičke akademije Sarajevo" u produkciji Muzičke akademije Sarajevo, a profesor je bio Sinan Alimanović.


Sinan Alimanović Internacionalni jazz band je voda koja silom svoje površinske napetosti na okupu drži sve najbolje, a u dodiru s morem svjetskih jazz bandova dispergira vlastitu jazz misiju. Postanimo fanovi i svjesni promicatelji sarajevsko-njujorškog brenda. Oni su više od sveg što se može reći i napisati. Njih treba slušati, istraživati, promovirati, shvaćajući fenomenologiju razvojnih faza jazza i sarajevske jazz klime uklopljene u svjetsku baštinu. Ako bi slučajno izostavila nekog od velikana s kojima su surađivali, bilo bi kao da se prekidaju niske dragulja.

                          
Rijeka jazza  viša je razina svijesti!
                                                                                                           

***

Koncert Sinan Alimanović International Band organizuje se u koprodukciji Bosanskog kulturnog centra KS, Jazzbine Sarajevo i platforme Blue Quote. Realizovat će se 23. decembra ove godine u Bosanskom kulturnom centru KS, sa početkom od 20.00 sati, uz podršku Ministarstva kulture i sporta KS i Fondacije za muzičke, scenske i likovne umjetnosti.


Karte za koncert su dostupne na prodajnim mjestima: Biletarnica BKC Sarajevo, Sarajevo Disc Music Shop (PG Skenderija), Biletarnica Skenderija (Plato Skenderija), te online putem prodajne mreže www.kupikartu.ba.

 

(DEPO PORTAL/ad)

 

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook



Komentari - Ukupno 6

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još