Budući da je borba protiv lažnih vijesti i dezinformacija postala sve važnija, a posebno u vrijeme predizborne kampanje, Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini prepoznala je da lažne vijesti i dezinformacije podrivaju demokratiju dovodeći u pitanje objektivno novinarstvo i slobodu medija.

U odgovoru Feni Misija OSCE-a navodi da rezultati "Procjene potreba za medijskim sektorom" pokazuju da je bosanskohercegovački medijski prostor zasićen lažnim vijestima, govorom mržnje i pristranim izvještavanjem.

- Učesnici ankete uglavnom podržavaju strože sankcije za širenje 'lažnih vijesti' kako bi se poboljšala objektivnost izvještavanja i spriječilo širenje nezakonitog i štetnog sadržaja - navode iz OSCE-a.

Nezavisni mediji i medijski pismena javnost ključni su za borbu protiv dezinformacija i "lažnih vijesti", smatraju u OSCE-u zbog čega su pozvali medije da se pridržavaju najviših profesionalnih i etičkih novinarskih standarda, a građane na kritičko razmišljanje o konzumiranju ili dijeljenju mogućih dezinformacija.

Da je borba protiv ovih pojava postala vrlo važna slaže se i viša asistentica na Odsjeku Žurnalistika/Komunikologija Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Lamija Silajdžić koja u razgovoru za Fenu kaže da je ta borba važna s obzirom na činjenicu da se dezinformacije i lažne informacije u digitalnom dobu mogu širiti brže i putem mnogo više kanala nego ranije.

- Mediji i novinari profesionalci su u tom smislu u nezavidnoj poziciji, jer se suočavaju s poplavom lažnih portala ili profila na društvenim mrežama koji šire takve sadržaje bez ikakve kontrole, a koje profesionalni novinar ipak mora provjeriti prije nego podijeli i upotrijebi u svom radu - pojasnila je.

Na pitanje kako bi se zajednički, ozbiljni mediji i institucije, mogli baviti ovim pitanjem, Silajdžić naglašava da se tim problemom trebaju svi baviti i pojedinačno i institucionalno budući da je to jedini recept za uspješnu borbu protiv ovih pojava.

- Koliko nas naprimjer iskoristi mogućnost da prijavi neprimjereni sadržaj nekoj društvenoj mreži, ili da nekom od regulatora rada medija prijavi sadržaj koji krši novinarske zakone i kodekse - upitala je.

Navodi da profesionalni mediji moraju poštivati zakone koji reguliraju rad medija, a koji podrazumijevaju da medij ne smije objaviti netačne informacije, međutim oblast medijske regulative nije u potpunosti uređena, jer Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine može izricati sankcije radio i televizijskim emiterima, ali Vijeće za štampu i online medije Bosne i Hercegovine nema nadležnosti da to čini jer je samoregulacijsko tijelo za štampane i online medije.

Nije joj poznato da se neko institucionalno bori protiv ovih pojava, ali naglašava da postoje česti apeli i inicijative nevladinog sektora, članova akademske zajednice i međunarodnih organizacija koje se njima bavi.

Ističe da je svaki medij odgovoran za sadržaj koji objavljuje pod svojim imenom i na svojim kanalima, jer je danas tih kanala više, budući da mediji djeluju u konvergentnom okruženju, ali se moraju uhvatiti u koštac s tim i staviti profesionalnu etiku ispred svih drugih zahtjeva. Obaveza da objavljuju isključivo provjerene informacije mora biti prioritet svakom profesionalcu.

Smatra da Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine može biti regulator online sadržaja TV i radijskih stanica koje imaju dozvole za emitiranje RAK-a, ali takvo rješenje ne obuhvata sve ostale online medije.

- Oblast reguliranja online medija je vrlo kompleksna, evropski standardi i modeli se mogu iskoristiti kao neke smjernice, ali definitivno se od potrebe reguliranja rada online medija ne treba odustati - ističe Silajdžić.

Napominje da medijski prostor u Bosni i Hercegovini nije dovoljno reguliran i to upravo zbog neujednačenosti regulacije među elektronskim i štampanim i online medijima, te zbog činjenice da nije dobro regulirana oblast transparentnog vlasništva nad medijima i oglašavanja.

Iako postoje ustanovljena pravila kako neko može otvoriti pokrenuti medij u zavisnosti od toga koja vrsta medija se pokreće. Za registriranje svakog pravnog subjekta, pa i medijskog, postoje pravila, ali je veliki problem, upozorava Silajdžić što je pokretanje online medija vrlo jednostavno i jeftino, a neregulirano.

- Online medij može pokrenuti bilo ko, bez obzira na to da li će na njemu objavljivati korektne sadržaje ili će širiti dezinformacije i štetne sadržaje - ističe Silajdžić.

Podvlači da je BiH vrlo potreban Zakon o transparentnosti vlasništva medija na šta je često apelirao i nevladin sektor, kao i stručnjaci iz akademske zajednice i međunarodnih institucija zbog nužnosti njegovog donošenja.

- Međutim, takav zakon još nemamo, što može biti posljedica nezainteresiranosti donosilaca odluka ili namjernog blokiranja tog procesa zarad ličnih (političkih) interesa - stava je Silajdžić.

Govoreći o primjerima iz okruženja kaže da su u Srbiji naprimjer mediji dužni objaviti impressum sa potpunim informacijama o vlasniku/uredništvu/redakciji/adresi/kontaktima i sl., dok su u Hrvatskoj obavezni da objave informacije o vlasnicima medija kao pojedincima.

Objava impressuma je možda najjednostavniji model koji se vrlo lako može primijeniti, a koji bi dao dobre rezultate, smatra. Impressum bi trebao biti lična karta svakog medija, a tamo moraju biti navedene nesumnjivo tačne, provjerene i provjerljive informacije.

Ističe da fact checking (provjera činjenica) može pomoći u borbi protiv dezinformacija, ali naglasak mora biti na odgovornosti svih i pojedinačno i institucionalno jer jedino takav pristup može smanjiti broj dezinformativnih i štetnih sadržaja koji preplavljuju javni (digitalni) prostor.

(FENA/Foto: Pixabay/Ilustracija)