Jeste li bili u svom omiljenom restoranu i otkrili da hrana nije tako dobra ili su porcije bile mnogo manje? Ili je čak i jesti kod kuće postalo skuplje kako se zbraja trošak kupovine u supermarketu?

Osjećaj da je sve samo malo gore i možda skuplje nije neutemeljen jer se velikim dijelom krivnja pripisuje inflaciji.

Ali što je to tačno i šta su drugi pojmovi kojima se maše, kao što su shrinkflation, skimpflation i stagflation?

Inflacija

Mnoge zemlje suočavaju se s učincima inflacije, koja je sada na najvišoj razini u posljednjih 40 godina. To znači da dobijate manje za svoj novac i da sada dobijate još manju vrijednost na robi.

U osnovi, cijene rastu kada postoje nestašice i/ili velika potražnja za robom ili uslugama.

Inflacija se mjeri time koliko su dobra i usluge poskupjeli u određenom vremenskom razdoblju, obično godinu dana. Jedan dobro poznati pokazatelj je Indeks potrošačkih cijena, koji mjeri postotnu promjenu cijene košarice dobara i usluga koje domaćinstva troše.

Umjerena inflacija smatra se normalnom, ali značajni skokovi mogu značiti da troškovi života mogu odjednom postati mnogo viši.

Razlog zašto je inflacija tako visoka u ovom trenutku leži u savršenoj oluji ekonomskih problema jer je Međunarodni monetarni fond (MMF) u utorak nazvao svjetsku ekonomsku perspektivu “tmurnom i neizvjesnijom”.

Mnogi su za svjetske financijske probleme okrivili utjecaj ruske invazije na Ukrajinu, koja je posljedično dovela do povećanja cijena goriva i hrane te do nestašice osnovnih proizvoda.

Ali čak i prije nego što je u februaru izbio rat u Ukrajini, pandemija koronavirusa značila je zatvaranje tvornica i logističke prepreke u izvoznim središtima kao što je Kina, što je uzrokovalo probleme i nestašice u opskrbnom lancu. To je povećalo cijene robe i troškove njeng prevoza.

Shrinkflacija

 
Ako ste ljubitelj švicarske čokolade, možda se sjećate kada je Toblerone 2016. izgledao malo drugačije; više nije nalikovao Alpama i povećala je praznine između trokuta.

Iako cijena čokoladice nije porasla, smanjila se s neto težine od 170 grama na 150 grama.

Ovo je klasičan slučaj onoga što se naziva “skupljanje” (shrink), kada se volumen ili veličina proizvoda smanjuje.

Može se smatrati malo prikrivenijim jer je manja vjerovatnost da će potrošači vagati proizvod i primijetiti razliku u usporedbi s povećanjem cijene.

Skimpflacija

S druge strane, “štednja” (skimp) je kada kompanije “štede” na kvaliteti proizvoda ili usluge.

Jedan od glavnih razloga zašto se to događa je taj što kompanije smanjuju kvalitetu usluge kako bi ona i dalje bila profitabilna, što znači da se smanjuje utrošak novca za osoblje ili materijale.

Recesija

Ako se stagflacija definira kao recesija praćena inflacijom, onda je važno znati što je recesija.

Iako ta riječ može izazvati uzbunu, recesije su prirodni dio ekonomskog ciklusa. Recesiju definiraju dva uzastopna tromjesečja koja imaju smanjenje bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Ali problemi nastaju ako se nizak rast kombinira s nezaposlenošću ili visokom inflacijom, u onome što je poznato kao stagflacija, što je puno rjeđe.

Stagflacija

Još jedna riječ koja se trenutno vrti uokolo je “stagflacija”. Kao što ime govori, sve stoji i ne miče se puno.

U ekonomskom smislu to istovremeno znači visoku inflaciju, ekonomsku stagnaciju i visoku nezaposlenost. Stagflacija se može dogoditi ako dođe do recesije prije nego što se stopa inflacije spusti na željenu razinu centralne banke.

Rečeno je da se pojam naširoko koristio 1970-ih nakon što je recesija u SAD-u snažno pogodila i bila popraćena inflacijom.

Razdoblje stagflacije u 1970-ima i 1980-ima doživjelo je nekoliko recesija i slab ekonomski rast. Završio je nakon što je američka nacionalna banka, Federalne rezerve, podigla kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju.

(Raport, DEPO PORTAL/mr)