Udar na ruski bankarski sektor najjača je sankcija kojom SAD i EU reagiraju na rat koji je Rusija pokrenula u Ukrajini. Jedna od dvije najveće ruske banke je Sberbank koja posluje i u Bosni i Hercegovini. Da li klijenti ove banke imaju razloga za zabrinutost, na koji način su zaštićeni deponenti, o mogućim reperkusijama sankcija ruskim bankama, za Federalni radio govori Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

Sberbank je direktno izložena sankcijama SAD-a, još ne Evropske unije. Koliko je to povoljna okolnost za banku i njene klijente, koja posluje na tržištu Bosne i Hercegovine?

Svjesni smo zabrinutosti građana i privrede zbog objavljenih sankcija, posebno efekata na rad banaka koje su u indirektnom vlasništvu Sberbank Rusija, riječ je o Sberbank Banja Luka i Sberbank Sarajevo. Mi smo od početka eskalacije krize u Ukrajini pratili i pripremali se za neki od ovih scenarija. Članice grupe sa sjedištem u BiH su u direktnom vlasništvu Sberbank Austria, sa sjedištem u Beču, i oni su pod nadzorom regulatornih tijela Europske unije. Mi nismo sami, imamo zemlje  Evropske unije, direktno smo uključeni u razgovore sa Europskom centralnom bankom s kojom imamo intenzivne kontakte kako bi predvidjeli slijed događaja i ograničili negativne efekte gdje Sberbank posluje. Ako govorimo o potencijalnoj šteti za naš bankarski sistem, ona može nastati samo kao rezultat pogrešnog razumijevanja opsega sankcija i okolnosti koje se vežu za netačne informacije o mogućim poslovnim ograničenjima. Banke koje posluju u BiH, nisu u fokusu objavljenih sankcija, čekamo pojašnjenje američkog ministarstva finansija šta sankcije konkretno znače za Sberbank koja posluje u Bosni i Hercegovini.

Da li klijenti Sberbank BiH mogu imati poteškoće u transakciji prema inostranstvu, recimo kod internet-plaćanja prema Sjedinjenim Američkim Državama?

Mogu. Transakcije u dolarima su transakcije koje su ograničene, to je jasno definirano sankcijama. Ali, ako pogledamo u strukturu transakcija, pomno smo jučer analizirali, takvih od strane Sberbank Bosne i Hercegovine je veoma malo.

Da li je sistem osiguranja depozita siguran i koliko je realno opravdan strah klijenata Sberbank u BiH?

Strah je razumljiv, ali nije opravdan. Posljednjih dvadesetak  godina smo predano radili na izgradnji sistema koji će garantirati sigurnost deponentima, da se ne bi desilo da ostanu bez svojih depozita. Sve banke u BiH su obuhvaćene sistemom za osiguranje depozita koji je dio mreže finansijske sigurnosti koja se uspostavlja s ciljem zaštite deponenata i doprinosa očuvanju finansijske stabilnosti svake zemlje, pa i BiH. Sistemom osiguranja depozita osiguravaju se svi depoziti fizičkih lica u bankama sa maksimalnim iznosom osiguranja do 50.000 KM. Građani trebaju imati povjerenje u institucije BiH koje rade nadzor i superviziju bankarskog sistema, nije ovo nama prva, niti najteža kriza.

Prebrodili smo i onu iz 2008! Iz te krize smo mnogo naučili, sve greške koje su pravljene 2008., doprinijele su da gradimo sistem koji je puno sigurniji i otporniji na različite udare.

Svi depoziti osigurani su do 50.000 KM

Koliko je u Sberbank BiH trenutno osigurano depozita?

Svi depoziti fizičkih osoba su osigurani. Sberbanka je članica mreže osiguranja, svi depoziti do 50.000 KM su osigurani, kako sam već rekao ne postoji razlog za zabrinutost da će sistem depozita zakazati.

Zbog čega su u Hrvatskoj depoziti osigurani do 100.000 eura?

Različiti su modeli. Ovisno od veličine ekonomije, bankarskog sistema, postoji različiti nivoi zaštite. Bankarski sistem u Hrvatskoj je gotovo tri puta veći od ovog u BiH. Kako bude rastao bankarski sistem, tako će rasti i šema i nivo osiguranja depozita koje građani imaju u bankama.

Evropske banke imaju podružnice u Rusiji i izložene su riziku, među njima su i UniCredit i Raiffeisen, koje posluju i na području BiH. Da li se problemi sa naplatom potraživanja od klijenata u Rusiji mogu eventualno odraziti i na stabilnost bankarskog sistema u Bosni i Hercegovini?

Apsolutno ne može. Subjekti koji posluju unutar BiH su subjekti Bosne i Hercegovine. Vlasnici kapitala mogu biti izvana, ali su banke bosanskohercegovačke i one funkcioniraju po lokalnom zakonodavstvu. Tako da ne postoji nikakva mogućnost da se gubici generirani na nekim drugim tržištima kompenziraju na banku u BiH. Mi smo iz najveće financijske krize 2008. naučili  značaj sprečavanja prelijevanja krize s jednog tržišta na drugo. Postoje vrlo jasno izgrađeni mehanizmi koji to sprečavaju.

Evropske banke se najviše plaše da će Rusiji biti zabranjen pristup platnom sistemu SWIFT. Za sada nema jedinstvenog stava članica Evropske unije oko ove sankcije koja bi bila svojevrsna „atomska bomba“ za Rusiju, ali bi istovremeno poremetila i funkcioniranje europskih banaka.

Razumljiva je zabrinutost u Evropi. Nije ovo 1982. kad smo imali izoliranu Rusiju. Padom Berlinskog zida poslovi su se umrežili, postoji intenzivna poslovna saradnja Rusije i Zapada. Ako bi se uvelo ograničenje pristupa Rusije SWIFTU, to bi imalo katastrofalne posljedice za rusku privredu, ali ne bi ostala imuna ni ekonomija Evropske unije i zapadnih zemalja. Razumljiv je oprez političara o ovome pitanju, sigurno je da ukoliko se odluči  na ovakav drastičan korak, Evropa i svjetska ekonomija mora se  dobro pripremiti.

Nedavno je Milorad Dodik tražio 800 miliona od Centralne banke BiH, čak je tražio i izmjenu Zakona o CBBiH. Kako se to može shvatiti?

Centralna banka je jedan od stubova stabilnosti finansijskog sistema u BiH i kao takva uspostavljena je s razlogom. Onaj ko je uspostavljao CBBiH imao je na umu osjetljivost, senzibilnost,  kompleksnost, te političke izazove s kojim se banka može susretati. Bilo kakvo diranje aranžmana i zakonskih rješenja Centralne banke ne bih podržao ispred institucija, a niti lično. Postoje određeni mehanizmi u CB, kao što su obavezna rezerva, koji se mogu  preispitivati s vremena na vrijeme i mogu se korigirati, ovisno od rasta BDP-a, rasta inflacije... Ostali mehanizmi, poput currency boarda, ne bi se smjeli dirati.

Kako ocjenjujete bankarski sistem u Federaciji BiH, u kontekstu regulativnog okvira, koje su aktivnosti predviđene na daljem razvoju stabilnosti domaćeg finansijskog sistema?

Regulatorni okvir za nadzor i superviziju banaka u BiH je usklađen s evropskim. Prošle godine smo dobili status ekvivalencije od EK, što znači da nas je Evropska komisija priznala kao državu koja ima u potpunosti usklađen regulatorni sistem u oblasti bankarskog sistema sa onim u Evropskoj uniji. Na tome smo predano radili tri godine, mi drugog puta nemamo. Moramo pratiti ono što se dešava u EU jer banke koje posluju ovdje su evropske. Empirijski najviše znanja imamo u EU i moramo slijediti propise Unije da bi osigurali potpunu stabilnost bankarskog sistema, a on je, ponavljam, u BiH stabilan.

(DEPO PORTAL/ad)