Bojan Bajić/ Bolje sve nego išta, bolje ništa nego išta

Zašto se ne razumiju Sarajevo i Banja Luka (I): Odustanimo od revolucionarnog idealizma, satrao nas je nekoliko puta!


23.12.21, 12:15h

 

 

Bojan Bajić, predsjednik Odbora za poslovnu etiku u Američkoj trgovačkoj komori BiH, objavio je na svom Facebook profilu analizu trenutne krize u BiH. Njegov status prenosimo u cjelosti:

 

- Zašto se ne razumiju političko Sarajevo i politička Banja Luka sa američkim pregovaračima?


Sarajevo?


U Sarajevu provejavaju stavovi koji se mogu sumirati u kategoriju 'revolucionarni idealizam', tj. sve ili ništa, bolje sve nego išta, bolje ništa nego išta, sad ili nikad, itd., dok se u Americi od njenog osnivanja primjenjuje 'pragmatični idealizam'.


Primjer pragmatičnog idealizma u Americi:


- 4. juli 1776. godine - u američkoj deklaraciji o nezavisnosti je pisalo: ''Svi ljudi su stvoreni jednaki (All man are created equal)''. 

 

Nakon ovog idealizma na papiru iz 1776. godine, da su svi ljudi jednaki, narednih 89 godina u Americi je bilo dozvoljeno da bijelci zvanično imaju crne robove. 


- 31. januar 1865. godine - američki predsjednik Abraham Linkoln je jedva progurao 13. amandman kojim je u SAD zabranjeno robovlasništvo.  

 

Ok, crnci više nisu bili robovi nakon 1865., ali narednih 90 godina crnci nisu mogli da sjede u javnim autobusima, idu u iste restorane, škole ili javne toalete zajedno sa bijelcima.


- 1955. godine u Alabami (SAD), Rosa Parks još uvijek nije kao osoba crne boje kože mogla da sjedi na sjedištu u javnom autobusu i morala je da ustupi mjesto gospodinu bijele boje kože (što je srećom ona odbila i inicirala rađanje građanskog pokreta u SAD).

 

Ok, počeo je neko da se buni i bori za ljudska prava, pa je Martin Luter King predvodio pokret kojem je trebalo devet godina da se usvoji zakon o ukidanju diskriminacije i jačanju glasačkog prava za crnce.


- 1964. godine je usvojen Zakon o građanskim pravima (The Civil Rights Act) koji je zabranio diskriminaciju na bazi rase, boje, religije, pola, etničkog porijekla, a naknadno i seksualne i džender ravnopravnosti. Ovim zakonom su osnažena prava glasanja crnaca u mnogim državama, ukinuta diskriminacija u programima finansiranim iz federalnog budžeta, kao i diskriminaciju u javnom smještaju.


Ok, dobili su crnci pravo da biraju i da budu birani, ali je trebalo još 45 godina razvoja svijesti kod ljudi da bi bijelci počeli da glasaju za crnog kandidata.


- 2009. godine su bijeli glasači prvi put u istoriji izabrali crnca za predsjednika Amerike (Barack Obama).


Zaključak: američki pragmatični idealizam je održao američki poredak već 250 godina uz stalno, strpljivo i dugoročno sazrijevanje svijesti koje omogućava kontinuirana zakonska i društvena unapređenja u svim oblastima, ne samo u gornjem primjeru. Na Balkanu preovladava revolucionarna misao koja proizvodi periodične lomove kada se briše staro a isprobava neka nova 'dobitnička' kombinacija.


Ne mogu se u BiH prepisati zakoni iz naprednijih civilizacija pa makar to bila i Evropska unija, jer zakon je u suštini ono što pleme razumije i prihvata i potrebne su decenije i decenije vremena za zrenje svijesti. 


Još je Monteskije prije 300 godina rekao: ''da pravo treba da izrazi osobine naroda čiji društveni život uređuje. Otuda sva bića imaju zakone odgovarajuće njihovoj prirodi. Politički i građanski zakoni - veli Monteskije - moraju da budu u toj mjeri primjereni narodu za koji su stvoreni da će veoma rijedak slučaj biti da zakoni jedne nacije mogu odgovarati nekoj drugoj naciji.


Naravoučenije: Treba razumijeti američke pregovarače i njihov pristup u Sarajevu, jer nam je potreban američki pragmatizam kako bi održali mir i brzinom puža njegovali razvoj demokratske svijesti kod stanovnika. Neophodno je odustati od revolucionarnog idealizma, jer nas je ta pojava već nekoliko puta satrala u zadnjih 150 godina i kao što vidimo taj pristup nas kontinuirano unazađuje.


Da ovaj post ne bi bio predug sutra ću objaviti na koji način Banja Luka pogrešno cijeni američki pristup u pregovaranju sa Banja Lukom - napisao je Bojan Bajić.

 

 

 

(DEPO PORTAL/md)

 

 



Komentari - Ukupno 16

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još