Izvor: Voice.ba

Piše: Indira Ćatić

Turski operater Turkcell ponovo je u igri za kupovinu BH Telecoma i to u omjeru većem od 51 posto, saznaje Voice.

Pregovori s turskim zvaničnicima, prema navodima izvora, aktualizirani su uoči pandemije koronavirusa, potom stopirani i trenutno se priprema aranžman po kojem bi se Turkcellu dao većinski paket.

„U ovoj priči o prodaji BH Telecoma pojavila se još jedna strana, a sastanak početkom novembra koji treba biti održan u Sarajevu s čelnicima Vlade FBiH sve su prilike da će odrediti u kojem pravcu će vlasti ići u ovom procesu, mada su Turci favorit. Procedura prodaje ne može se brzo odvijati“, kaže izvor.

Opozicija i bivši direktori protiv

Podsjećamo, mediji su objavili da je još 2015. godine Turska na stol stavila ponudu u iznosu od 1,2 milijarde KM za kontrolni paket dionica BH Telecoma, iako su još i ranije njemačke kompanije nudile dvije milijarde KM.

Turkcell je htio na naše tržište i 2013. i 2014., ali tadašnja vlast nije bila spremna na prodaju ove državne firme. Turska štampa pisala je da Turkcell „izbliza prati rad sarajevskog BH Telecoma”.

Nekada najprofitabilnija kompanija u većinski državnom vlasništvu čiji je osnovni kapital podijeljen na dionice, od kojih je oko 90 posto vlasništvo Federacije BiH, a 10 posto vlasništvo PIF-ova (privatizacijskih investicionih fondova) i malih dioničara, već godinama kaska za konkurencijom na tržištu.

Njegova prodaja u ranijim pokušajima pravdala se ekonomskim razlozima, mada su se opozicione političke strukture uvijek bunile zbog netransparentnosti procesa koji su se vodili oko BH Telecoma, a nisu za to bili ni bivši čelnici firme. Otvoreno za prodaju bio je nekadašnji premijer FBiH Nedžad Branković, koji je to potvrdio, između ostalog, i u intervjuu „Nezavisnim novinama“ još 2007. godine.

Izgubljen status najvećeg

U dokumentu „Odgovor na krizu: Kako maksimizirati doprinos telekoma u većinskom vlasništvu FBiH ekonomskom oporavku?“ iz oktobra prošle godine, čiji je autor Centar za politike i upravljanje (CPU), iznesena je tvrdnja da je BH Telecom zvanično izgubio status najveće telekomunikacijske kompanije u BiH.

U detaljnoj analizi o prihodima, zaradi i tržišnom udjelu tri telekoma u BiH u posljednjih 13 godina, iznesen je podatak da je M:tel iz Banje Luke prestigao BH Telecom po tržišnom udjelu u 2019. godini.

„Udio BH Telecoma, koji je 2007. iznosio skoro 50 posto, pao je lani (2019) na ispod 40 posto. S druge strane, M:telov udio je lani (2019) narastao na nešto preko 40 posto domaćeg tržišta. Osim toga, M:tel je prošle godine (2019) prestigao BH Telecom i po ukupnim prihodima. U 2019. godini M:Tel postaje najprofitabilniji telekomunikacijski operater u BiH po prvi put. M:tel je imao 76,33 miliona KM dobiti u 2015., a 80,30 miliona KM u 2019., te 16,17 miliona KM u prvoj polovini 2020. godine. Ostaje najprofitabilniji operater i u prvoj polovini 2020. godine, kada se uporedi sa gubitkom HT Eroneta od 3,46 miliona KM, te 13,84 miliona KM profita BH Telecoma“, navedeno je u dokumentu CPU.

Stručnjaci su također prošle godine iznijeli mišljenje da bi “kriza mogla pomjeriti naklonost Vlade ka prodaji dionica telekoma“, ali da postoji jaka potreba za sveobuhvatnom procjenom benefita i nedostataka privatizacije ovih kompanija s obzirom na to da je, “šire gledajući, javnost generalno skeptična po pitanju privatizacije, zbog većinski negativnih ishoda dosadašnjih procesa privatizacije.“

Uz vlasništvo dolazi i pravo na kote

U priči o prodaji BH Telecoma ima i druga dimenzija, a to su repetitori, odnosno, pravo nad raspolaganjem kotama koje dolazi sa vlasništvom i pravo nad eventualnim instaliranjem savremenih sistema za komunikacije.

Kompleks na Plješevici izuzetnog je potencijala

U tom smislu, sada je vrijeme skrenuti pažnju na perspektivnost planine Plješevica na granici Hrvatske i BiH. Smještena je na 1.600 metara nadmorske visine i izuzetno je pogodno mjesto za radarske sisteme, s preglednošću veće površine ovog dijela Evrope.

Telekom operateri dosad na ovoj poziciji nisu imali repetitore jer su ovako visoke kote nepovoljne za javnu telefoniju. Svoje su repetitore, naime, postavljali na niže kote. No, ova pozicija pogodna je za specijalne konekcije i radio-relejne veze. Sagovornik Voice.ba pojašnjava da bi takav zahvat na Plješevici bio izrazito skup, ali… Uz to, morala bi se pribaviti odobrenja i saglasnosti drugih nadležnih instanci s obzirom na aspekt sigurnosti.

Kao što je poznato, na vrhu Plješevice u bivšoj Jugoslaviji bio je stacioniran radarski položaj koji je djelovao u sklopu vazduhoplovne baze Željava, koja je bila možda i najvažnija u bivšoj državi jer su avioni do svih granica zemlje mogli doći u vrlo kratkom roku.

Ostaci starih kupola kojima su bili zaštićeni radari

O kolosalnoj građevini vazduhoplovne baze Željava, koja je obuhvatala kompleks od tridesetak kilometara dugih tunela u utrobi Plješevice, pet avionskih pisti u podnožju i još mnogo toga, te o njenom položaju, ulozi i značaju za bivšu Jugoslaviju, napisane su mnoge priče.   

Plješevica otvorena prema Evropi

„Sami radari bili su zaštićeni polarnim radarskim kupolama zbog surovih vremenskih uvjeta koji često vladaju na Plješevici. Na vrhu Plješevice (Gola Plješevica, 1647,61 metara), u sklopu bivše vazduhoplovne baze Željava, nalazio se radarski položaj uvezan u sistem PVO-a JNA “VOJIN” (vazdušno osmatranje, javljanje, izviđanje i navođenje). Ili, pojednostavljeno rečeno – oči jugoslavenske avijacije. S vrha Plješevice tako je JNA mogla promatrati zračni prostor velikog dijela Italije (najzanimljivi zbog NATO baze Aviano) i dijelova Mađarske (snage Varšavskog pakta). Na Goloj Plješevici nalazila su se dva radara, ali i meteo-radar, heliodrom, trospratnica alpskog tipa napravljena od armiranog betona u kojoj su bile smještene vojničke prostorije, a ispod položaja prokopan je sistem tunela s nekoliko izlaza oko vrha, u kući i na samom radarskom mjestu“, detalji su o kapacitetima planine na granici BiH i Hrvatske koje objavljuje vikici.net.

U priloženom videu može se vidjeti u kakvom je stanju kompleks.

Zbog položaja Plješevice, njene otvorenosti prema ovom dijelu Evrope, jasno je da je strateško pitanje kome će kote biti date na raspolaganje i eventualno korištenje ovih kapaciteta za buduće instaliranje bilo kakvih telekomunikacijskih sistema!

(Voice.ba, DEPO PORTAL/md)