HE Buk Bijela

Kamen temeljac na Drini mimo države BiH: Zaštita će se, ako bude trebalo, tražiti i od međunarodnih institucija

Front17.05.21, 13:50h

Kamen temeljac na Drini mimo države BiH: Zaštita će se, ako bude trebalo, tražiti i od međunarodnih institucija
Mlađen Mandić, pravobranilac BiH, kazao nam je da je od početka problem to što se RS trebao obratiti Pravobranilaštvu BiH, ali se ovoj instituciji nije niko obratio

 

Premijer bh. entiteta Republika Srpska Radovan Višković i premijerka Republike Srbije Ana Brnabić položit će danas u Foči kamen temeljac za izgradnju Hidroelektrane "Buk Bijela" na rijeci Drini, iako nadležne institucije Bosne i Hercegovine još nisu dale svoj stav o tome, piše Faktor.


Riječ je o zajedničkom projektu Srbije i RS-a vrijednosti 220 miliona eura o kojem se govori unazad nekoliko godina.


Pri tome, Pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine nikada nije ni upućen zahtjev iako je morao biti.


Jedina reakcija stigla je od 24 zastupnika bh. Parlamenta koji su se u decembru prošle godine obratili Ustavnom sudu BiH zbog kršenja suvereniteta Bosne i Hercegovine. Odluka Ustavnog suda se čeka, pa ipak to ne sprečava RS da nastavi sa projektom mimo države Bosne i Hercegovine.


Mlađen Mandić, pravobranilac BiH, kazao nam je da je od početka problem to što se RS trebao obratiti Pravobranilaštvu BiH, ali se ovoj instituciji nije niko obratio.


- A mi ne radimo po službenoj dužnosti nego po zahtjevu. Pravobranilaštvo BiH je ovo moglo riješiti bez problema, kao zastupnik Bosne i Hercegovine. Sada čekamo odluku Ustavnog suda BiH – rekao je Mandić.


Dodao je da su, ako se strogo tumači zakon, rijeke opće dobro i u vlasništvu su države.


On je stava i da se možda namjerno izbjegavalo Pravobranilaštvo BiH i da je vjerovatno u pitanju sve bilo više politički nego pravno.


- Ali nakon odluke Ustavnog suda BiH nas moraju uključiti – istakao je Mandić.


Ranije je iz Pravobranilaštva BiH navedeno da državna imovina ne može biti predmetom prijenosa prava i postupka s obzirom na odredbe Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, koji je svojom Odlukom nametnuo visoki predstavnik u BiH. Isto tako, dodali su, u sve eventualne postupke koji za predmet imaju državnu imovinu, a pogotovo kada se radi o pitanjima međunarodnog karaktera i državne granice, morale bi biti uključene nadležne institucije BiH, što ovdje nije bio slučaj, te se stoga radi o postupanju koje je u suprotnosti sa važećim propisima i odlukama Ustavnog suda BiH.


Dakle, čeka se Ustavni sud BiH, a još nije poznato kada će razmatrati apelaciju 24 državna zastupnika. U januaru ove godine iz ovog suda je rečeno da je zahtjev zastupnika uzet u prioritetno pripremanje.
 

Zvonko Mijan, registrar Ustavnog suda BiH, kazao nam je da plenarne sjednice Ustavnog suda zakazuje predsjednik i on određuje dnevni red.


Napomenuo je da postoji problem sa "tehničkom stranom" zakazivanja sjednica s obzirom na to da na sjednici učestvuju tri međunarodna suca, te još nema uvjeta za njihov dolazak u BiH. Podsjetio je da je zbog pandemije koronavirusa poremećen godišnji plan održavanja sjednica.


Adil Osmanović, šef Kluba zastupnika SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i jedan od 24 zastupnika koji su uputili apelaciju Ustavnom sudu BiH, komentirao je današnje polaganje kamena temeljca za HE Buk Bijela.


- Ovo je eklatantan primjer kršenja Ustava BiH jer pogledajte raniju presudu Ustavnog suda BiH koji je potvrdio da riječne vode i riječna korita predstavljaju javno dobro koje čini dio državne imovine. Dakle, imamo već odluke Ustavnog suda BiH u tom pravcu. Prema Ustavu BiH, samo je Ustavni sud BiH mjerodavan da donese odluku kada je u pitanju nesporazum između države BiH i entiteta – istakao je Osmanović.


Podsjetio je da su prije apelacije uputili dopis premijeru RS-a Radovanu Viškoviću od kojeg su tražili da poništi tri rješenja o dodjeli koncesija za izgradnju i korištenje hidroelektrane.


Osmanović je ukazao da će iskoristiti ustavne i zakonske mogućnosti, odnosno Ustavni sud BiH i Pravobranilaštvo, kako bi se zaustavio proces izgradnje hidroelektrane, ali da će, ukoliko ne bude zadovoljavajućeg odgovora, zaštitu tražiti na međunarodnim institucijama.


- Ali gledajući presudu Ustavnog suda BiH kada su u pitanju riječne vode i rijačna korita, nadam se pozitivnom ishodu i da će se zabraniti ta gradnja – dodao je Osmanović.


Podsjetimo, planirana je serija od tri hidroelektrane na gornjoj Drini: HE Buk Bijela, HE Foča i HE Paunci, zbog čega je osnovano zajedničko preduzeće "Gornja Drina" u vlasništvu Elektroprivrede RS-a (49 posto) i Elektroprivrede Srbije (51 posto).


(DEPO PORTAL/dg)



Komentari - Ukupno 76

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još