“Nije tako dobro kako bismo htjeli da bude, ali, realno, nije ni tako loše”. Ovim je riječima u razgovoru za italijanski dnevni list La Repubblica definirao stanje s distribucijom vakcina protiv Covida-19 Pascal Soriot, predsjednik uprave farmaceutske kompanije AstraZeneca.

Odgovor je to na niz kritika koje su stigle iz Evropske komisije, ali i iz pojedinih država članica EU na ponašanje ove kompanije kad je riječ o dostavi vakcina.

AstraZeneca je prošli petak "iznenađujuće" izvijestila Bruxelles da neće moći sljedećih sedmica isporučiti količine vakcina prema ugovoru koji je potpisala s Evropskom komisijom.

"Evropska unija je pretfinancirala razvoj i proizvodnju vakcina i želi vidjeti povrat uloženoga. Želi tačno znati jesu li doze koje je AstraZeneca dosad proizvela isporučene i, ako jesu, kome su isporučene", izjavila je u ponedjeljak povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides nakon sastanka predstavnika Komisije, zemalja članica i predstavnika britansko-švedske kompanije AstraZeneca.

Soriot je naveo da je ključni problem niski prinos u procesu proizvodnje vakcina u tvornicama koje proizvode za Evropu i to primarno kad je riječ o supstanciji. Da bi odmah nakon toga naveo kako “prije godinu dana nije bilo vakcina. Kad je riječ o tako brzom procesu u njemu nastaju zastoji, problemi”.

Problemu u pogonima

Soriot ističe da sličnih problema ima i u proizvodnim pogonima u SAD-u. A kad je riječ o Evropi, čelnik AstraZenece smatra da je problem u tvornici u Belgiji u posljednjoj fazi, fazi filtriranja.

“Ali to je komplicirano, posebno u ranoj fazi u kojoj se nailazi na niz problema. Vjerujemo da smo definirali te probleme, ali smo zbog toga kasnimo oko dva mjeseca”, navodi Soriot koji je potvrdio da se vakcinisao, a da je svojoj 92-godišnjom majci u Francuskoj rekao neka prihvati Pfizerovu vakcinu koja joj je bila ponuđena.

Posebno je oštro napao najave iz EU da će se zabraniti izvoz vakcina navodeći da je upravo EU insistirala da vakcina mora biti dostupna svima. Evropska komisija objavila je u utorak da mehanizam koji će predložiti do kraja ove sedmice treba doprinijeti transparentnosti izvoza vakcina iz EU-a i tu nije riječ o zabrani ili ograničavanju toga izvoza. Čelnik farmaceutske kompanije je rekao da je očito da je sada vakcina postala politički alat, kao što je to prije bilo testiranje ili maske.

Kad je riječ o prigovorima iz EU da Britanija dobiva više vakcina, Soriot je vrlo jasan: London je ugovor s nama potpisao tri mjeseca ranije. I toliko je u prednosti.

Navodi da će EU dobiti do kraja februara oko 17 miliona doza vakcina. Ugovor s Britanijom je specifičan jer, kad je AstraZeneca potpisala ugovor s Oxfordom, taj je univerzitet već imao sporazum s britanskom vladom. I zato smo imalo dovoljno vremena prilagoditi tehnološki proces i opskrbni sistem.

“Molim vas uzmite u obzir da smo to napravili u nekoliko mjeseci, a takvi procesi inače traju godinama”, u prilog sebi navodi francuski menadžer.

I dodaje da su, na žalost, lokacije s najnižom produktivnošću u njihovoj mreži one koje opskrbljuju Evropu.

'Ja sam Evropejac'

“Potpuno iskreno, ne radimo to namjerno. Ja sam Evropejac, Evropa mi je u srcu. Naši čelnici su Evropljani. I želimo tretirati Evropi najbolje što možemo. I da napomenem, mi to radimo bez profita. U ovaj posao nismo ušli da bismo zaradili”, tumači Soriot.

Dodaje kako će od februara njihov kapacitet biti 100 miliona doza vakcin mjesečno, dok je kod nekih vakcina toliki godišnji kapacitet.

Evropa će dobiti 17 posto proizvodnje, a ona ima samo 5 posto svjetskog stanovništva, upozorava farmaceut. I podsjeća da na svijetu živi 7,5 milijardi ljudi.

Navodi kako je svjestan da su svi umorni od pandemije i da sada i oni koji su prije govorili da se neće vakcinisati jedva čekaju doći na red.

“Vlade su pod pritiskom, ljudi postaju emocionalni i ja to razumijem jer je Komisija preuzela proces upravljanja distribucijom vakcina za cijelu Evropu. A mi sigurno ne uzimamo vakcinu Europljanima da bi ga prodali negdje drugdje i zaradili”, uvjerava Pascal Soriot. Jer, navodi, to bi značilo da krše ugovor s Oxfordom.

“Mi ovo radimo jer želimo činiti dobro ljudskom rodu”, rekao je.

'Ne kasnimo toliko'

Kad je riječ o ugovoru s EU, čelnik AstraZenece navodi da se u njemu kompanija nije obvezala nego je rekla da će uložiti “najveći napor”. I to zato što je EU, iako je sporazum potpisala tri mjeseca nakon Britanije, željela dobivati vakcinu u negdje isto vrijeme.

“Mi smo rekli u redu, pokušat ćemo, ali ne možemo se obvezati jer kasnimo tri mjeseca u odnosu na Veliku Britaniju. Realno, i ne kasnim toliko puno”, rekao je Soriot te dodao kako su u aprilu prošle godine svi vikali da neće biti moguće proizvesti vakcinu, zatim se prigovaralo da farmaceuti idu prebrzo, a sada svi govore da su prespori.

Kad je riječ o prigovorima da njihova vakcina ima samo 8% uspješnosti kod starijih, čelnik AstraZenece je rekao da nema tačne brojke, ali da treba uzeti u obzir činjenicu da su brojni regulatori širom svijeta prepoznali njihovo cjepivo kvalitetnim. Ali je zatim priznao da nemaju precizne podatke kad je riječ o starijoj populaciji.

No, poziva se na etičnost i ugled Oxforda koji se fokusirao na dobnu skupinu od 18 do 55 godina. Jer, Oxford je smatrao da nije etično ispitivati vakcinu na starijima dok ne dobiju podatke o efikasnosti kod mlađih. “Druge su se kompanije upustile u rizik cijepeći starije ljude brže i ranije. I oni sada imaju više podataka. Naši podaci pokazuju da je proizvodnja antitijela kod starijih više manje ista kao i kod mlađe populacije”, rekao je Soriot. Tomu treba dodati da je njemačka vlada u utorak opovrgnula medijske napise po kojima je vakcina AstraZeneca djelotvorno kod svega osam posto starijih od 65 godina.

Čekanje s drugom dozom

Soriot je rekao kako mu se čini da je odluka britanske vlade da požuri s davanjem prve doze vakcine te da zatim pričeka s drugom ispravna.

“Prvo, vjerujemo da je efikasnost jedne doze dostatna: daje 100-postotnu zaštitu od ozbiljne bolesti i hospitalizacije te 71-73 posto ukupne efikasnosti. Druga je doza potrebna za dugotrajnu zaštitu. Ali, bolja je efikasnost ako se ona primi kasnije nego ranije”, tvrdi šef AstraZeneca.

Kad je riječ o novim, mutiranim sojevima virusa, Soriot vjeruje da postojeća vakcina ima sve šanse da ljudima pruži dostatnu zaštitu uz mogućnost pojave oblika obične gripe.

“Virus mutira i usavršava se. Moramo vakcinisati što je više ljudi moguće širom svijeta jer, ako dopustimo da se virus umnožava u drugim dijelovima svijeta, mutirat će među tom populacijom. Jer se kreće i mutira u pokretu”, zaključio je Pascal Soriot.

(Jutarnji.hr, DEPO PORTAL/md)