- Zajednička komisija Parlamenta BiH za odbranu i sigurnost danas je od pripadnika Ministarstva sigurnosti BiH dobila pregled najvažnijih aktivnosti u radu ovog ministarstva na rješavanju sigurnosnih izazova, rizika i prijetnji za BiH, a težište tog izvještaja je vezano za migranstku krizu – izjavio je  ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić u pauzi sastanka.

Dodao je kako se dio tog izvještaja odnosio na borbu protiv terorizma, krijumčarenja ljudi i druge sigurnosne prijetnje, uključujući i izazove uzrokovane pandemijom koronavirusa, te pitanja koordinacije policijskih agencija i saradnje sa zemljama regiona i međunarodnim organizacijama, kao i projekcije brojnih aktivnosti.   

U kontekstu upravljanja migracijama Cikotić je istaknuo značaj donošenja Akcijskog plana i uspostavljanje koordinacije svih državnih struktura na tom planu.

U osvrtu na trošenje sredstava Evropske unije u segmentu migranske krize, podsjetio je kako se to u načelu provodi putem mehanizama Međunarodne organizacije za migracije (IOM).

Spomenutu razmjenu informacija ocijenio je izuzetno korisnom za ostvarivanje višeg nivoa saradnje i koordinacije, odnosno ostvarivanja višeg stepena sigurnosti države BiH i njenih građana.

Na novinarski upit u vezi sa spomenutim sredstvima EU za upravljanje migrantskom krizom, Cikotić je naveo da je od 2018. godine u tu svrhu izdvojeno oko 89 miliona eura, kao i da ništa od tog novca nije implementirano putem institucija BiH.

Dio tog novca je, po njegovim riječima, usmjeren ka agencijama za provedbu zakona koje su uključene u upravljanje migracijama te određenim lokalnim zajednicama.

Predsjedavajući Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost PSBiH Asim Sarajlić izrazio je zadovoljstvo kvalitetnom razmjenom informacija, čime se, kako je naveo, osigurava kapacitet za donošenje što kvalitetnijih odluka.

- Dijalogom možemo doći do boljih i kvalitetnih rješenja u BiH. Taj dijalog ćemo pokušati putem Komisije za odbranu i sigurnost prenijeti u parlamentarne klupe da bismo dobili snagu i energiju koji će osigurati kapacitet za donošenje što boljih odluka – kazao je.

Sarajlić je podsjetio je kako je Bosna i Hercegovina na ruti ljudi (migranata) koji žele ostvariti vlastite ciljeve na Zapadu, te potcrtao spremnost Komisije da podrži aktivnosti sigurnosnih struktura.

Prva zamijenica predsjedavajućeg Zajedničke komisije Dušanka Majkić kazala je kako ova komisija od 2015. godine pokušava doći do suštinskih odgovora, odnosno cjelovitog plana mjera za odgovor na migrantsku krizu.

- Imamo stvari koje su nam poznate, ali nedostaje mnoštvo odgovora – kazala je Majkić, pitajući se "ko su migranti, jesu li izbjeglice ili ekonomski migranti", te kako je moguće da se ne čini dovoljno da se oni vrate u zemlje porijekla.

Konstatirala je kako u tom pogledu nije iskorišteno nijedno korisno iskustvo evropskih zemalja, navodeći da Evropska unija želi čvrsto da zapečati granice, a da Bosnu i Hercegovinu ostavi kao mjesto gdje će “parkirati” izbjeglice.

Mišljenja je kako EU pred Bosnu i Hercegovinu postavlja više kriterije po ovom pitanju, nego što je to slučaj kod njenih članica, izražavajući nezadovoljstvo što EU o ovom problem ne razgovara s Bosnom i Hercegovinom, nego s međunarodnim organizacijama.

Odgovarajući na novinarski upit Majkić je odbila mogućnost da se dio migranata zbrine na prostoru RS-a, zalažući se za iznalaženje rješenja koja su na tragu vraćanja migranata u matične zemlje.

(FENA/ad)