Blokiranje profila američkog predsjednika Donalda Trumpa na društvenoj mreži Twitter izazvalo je žustre rasprave u globalnoj javnosti o tome da li ta društvena platforma sa sjedištem u SAD-u doista zastupa politiku slobode mišljenja i nepristrasnosti koju deklarativno propagira, javlja Anadolu Agency (AA).

Twitter je društvena mreža koju je Jack Dorsey sa kolegama otvorio u martu 2006. godine, a globalnom temom rasprava postao je zbog stalnih prepirki i u konačnici blokade naloga američkog predsjednika Trumpa koji je sakupio skoro 88,7 miliona pratilaca na toj mreži.

Značajan dio korisnika društvenih mreža na globalnom nivou sve glasnije optužuje kompanije uticajnih društvenih mreža za cenzuru i vandržavno djelovanje.

Iako vlasnici Twittera propagiraju da im je misija da brane slobodu mišljenja i otvorenu diskusiju za sve ljude u svijetu, to načelo je zasjenjeno nizom subverzivnih stavova koje je ta mreža pokazala spram Trumpa i drugih ličnosti i država.

Meksički predsjednik Andres Manuel Lopez je osudio Twitterov potez banovanja Trumpovog računa i poručio da se nikome ne može tako nametati cenzura i oduzimati pravo da objavljivanja mišljenja na Twitteru.

Shannon McGregor sa Odsjeka za žurnalistiku i medije na Univerzitetu North Carolina je kazao da Twitter takvim potezom spram Trumpa želi pridobiti naklonost administracije novoizabranog američkog predsjednika Joea Bidena.

Twitterovo banovanje osudili su i brojne Trumpove pristalice.

S druge strane, značajan broj aktivista za zaštitu ljudskih prava, koji kritikuju društvene mreže zbog širenja govora mržnje i diskriminacije, pozdravio je Twitterovo banovanje Trumpovog računa.

Kompanija Twitter je sa sjedištem u San Franciscu u Kaliforniji i ima blizu 4.800 zaposlenika širom svijeta, a sakupila je 340 miliona korisnika širom svijeta. SAD, Japan, Velika Britanija i Indija su među vodećim zemljama koje koriste tu društvenu mrežu.

Na čelu Twittera je devet osoba, a pored osnivača i direktora Dorseya, najznačajniji su finansijski direktor Ned Segal, tehnološki rukovodilac Parag Agrawal i šef odjela za dizajn i istraživanja Dantley Davis.

Prema prošlogodišnjem izvještaju Social/Hoorsuite, Twitter je 13. društvena mreža u svijetu po broju korisnika.

Predmet rasprava je i Twitterova zabrana oglasa i reklama sa političkim sadržajima.

Twitter je 2019. godine zabranio reklame i oglase s političkim sadržajima, a u žiži rasprava se našao Twitterov čelnik Dorsey koji je poznat po suprotstavljanju stavova američkom predsjedniku Trumpu. Ta zabrana je uvedena baš uoči početka kampanje pred predsjedničke izbore koji su u SAD-u održani 3. novembra prošle godine.

Uporedo s tim, Dorsey se u žiži globalnih rasprava našao i kada je priznao da je pogrešno bilo to što je Twitter blokirao vijest koju je list “New York Post“ objavio o poslu kojeg je u Ukrajini radio Hunter Biden, sin novoizabranog američkog predsjednika Joea Bidena.

Meta kritika globalne javnosti Dorsey je bio i zbog objava koje je na Twitteru 2018. godine objavljivao o Mijanmaru, a u isto vrijeme bio nijem na krizu u mijanmarskoj regiji Arakan.

Kritičari su mu zamjerili što nije osudio zločine mijanmarske vojske u Arakanu iz kojeg su u izbjeglištvo protjerane stotine hiljada ljudi. Brojni korisnici Twittera su Dorseya optužili da je neodgovorno to što reklamira državu koja čini genocid nad ljudima u Arakanu.

S druge strane, Dorseyev lični račun na Twitteru je hakiran 2019.godine i na njemu su objavljeni rasistički i nemoralni sadržaji.

(FENA/md)