reagovanje alpisa

Skriveno od javne rasprave i očiju građana u BiH: Šta kriju hitne izmjene zakona o igrama na sreću?

Hronika11.12.20, 15:09h

Skriveno od javne rasprave i očiju građana u BiH: Šta kriju hitne izmjene zakona o igrama na sreću?
U pomenutom Zakonu o igrama na sreću, Ustav je prekršen ne jednom, već skoro deset puta - navode iz Alpisa

 

Asocijacija Alpis uputila je javno reagovanje na hitne izmjene Zakona o igrama na sreću, kao i posljedice postojećeg zakona.

 

Njihovo reagovanje prenosimo u cijelosti.

 

Rogobatni Zakon o igrama na sreću koji je po hitnoj proceduri usvojen prošle godine, dobija hitnu dopunu koju Ministarstvo finansija RS krije kao zmija noge! Šta je to toliko tajanstveno, zašto ovaj Zakon ni prošli put ni sada ne ide na Javnu raspravu,zašto nema Radne grupe, šta se to krije od građana i s kim se vrše tajni dogovori u Ministarstvu finansija RS? Zašto je problem da stručnjaci sjednu, naprave prijedloge, upute na javnu raspravu i konačno naprave zakon o igrama na sreću koji će biti u skladu s svim evropskim i svjetskim standardima?

 

Ni godinu i po nakon što je predato 15.787 potpisa građanske inicijative za reviziju Zakona o igrama na sreću, Narodna skupština Republike Srpske, nije našla za shodno da ispoštuje volju građana koji smatraju da postojeći Zakon donesen u martu 2019.godine, ide na štetu radnika u ovoj oblasti, kao i na štetu same Republike Srpske. 


Izgleda da je korist nekoliko lokalnih moćnika za narodne poslanike Republike Srpske iznad njihovih zakletvi, iznad Ustava i iznad Republike Srpske. Ali će zato po hitnom postupku biti usvojene dopune koje će tim istim moćnicima dati još veću moć nad cijelom jednom privrednom granom.


U pomenutom Zakonu o igrama na sreću, Ustav je prekršen ne jednom, već skoro deset puta! To je samo pogodovalo interesnim grupama koje na, sada, legalan način iz države iznose novac koji bi po pravilu trebalo da ide u budžet RS. To se jasno da vidjeti iz najava prvih ljudi institucija RS koji su u to vrijeme, pravdajući nove odredbe, govorili da će se budžet Srpske uvećati čak za 100%, a nakon godinu dana, iste osobe izjavljuju da je priliv novca po ovom osnovu uvećan za cijelih 8%!!! Vidjevši da je mnogo više novca otišlo u privatne džepove, a manje u državnu kasu, a pod pritiskom prvih ljudi Srpske koji traže da se više sredstava daje u razna udruženja, Ministarstvo finansija poseže za većim nametima legalnim priređivačima igra na sreću, a uvodi i pravne norme koje će zamazati oči građanima, ali će produbiti monopolizaciju, na koju je reagovao i Ustavni sud RS.

 

Odredbama Zakona o igrama na sreću legalnim priređivačima igara na sreću trostruko je uvećan porez, svim ugostiteljskim objektima omogućeno je postavljanje terminala (što je dovelo do maloljetničke zavisnosti o kockanju, zabranjene su gotovinske uplate za onlajn igre na sreću, jednostrano su ukinute licence za elektronske igre privatnim priređivačima, a nametnute su im i nove obaveze koje se kose sa svim odredbama u Evropi i svijetu. Iz svega toga, ne treba biti dobar ekonomista da bi se zaključilo da bi prihodi u ovoj oblasti zaista i trebali da budu duplo viši u odnosu na isti period pretprošle i prošle godine. No, on je uvećan za cijelih 8%! A razlika?!

 

Razlika je otišla u duboke džepove lokalnih moćnika koji su jači od cijelog državnog aparata...No, kako izreka kaže “Daš nekome prst, on ti uzme ruku”, tako ni sva ta razlika nije bila dovoljna pojedincima, pa su tražili hitnu izmjenu zakona o igrama na sreću, koji će samo njima pogodovati i nikome drugom. 

 

Podsjećamo, Lutrija Republike Srpske je ovim Zakonom dobila monopol na priređivanje elektronskih igara na sreću, ali s obzirom na to da nema ni opremu, ni stručnjake, umjesto da za partnera izabere provjerene kompanije koje na tom polju djeluju godinama u Republici Srpskoj, izabrali su kompaniju koja je osnovana u Švajcarskoj dva mjeseca prije raspisivanja tendera za partnera. Iako je među uslovima tendera navedeno da partnerska kompanija koja će pomagati Lutriji RS u priređivanju elektronskih igara na sreću mora da uspješno posluje najmanje 10 godina, odgovorna lica u Lutriji RS i Ministarstvu finansija RS svjesno su u propast poveli privatne priređivače igara na sreću, 11.000 radnika koji rade direktno i indirektno u ovoj industriji, Lutriju Republike Srpske i još svjesnije oštetili državni budžet.

 

Ustavni sud RS i Okružni sud Banja Luka, u prethodna tri mjeseca neustavnim su proglasili odluku o imenovanju kompanije partnera Lutrije RS, donesena je odluka da se poništi tender, ali odgovorna lica u Lutriji RS, RUIS-u i Ministarstvu finansija RS svjesno se oglušuju o ovu odluku, što inicira pitanje u čiju korist rade ta lica? U korist institucija i države ili isključivo u korist nekoliko fizičkih lica? Sumnju potkrepljuje i nedavna informacija da se Lutrija RS kreditno zadužuje. Na sve to, institucije ćute i spremaju novi set pravnih normi koje će omogućiti Ministarstvu da dijeli novac iz ove industrije šakom i kapom određenim pojedincima.

 

Situacija na tržištu igara na sreću u Republici Srpskoj je haotična i kritična. Privatni priređivači rade sa enormnim gubicima koji su prouzrokovani primjenom protivustavnih i protivzakonitih odredbi pomenutog Zakona o igrama na sreću. Lutrija RS sav novac usmjerava u džepove lokalnih moćnika, odgovorna lica u institucijama to podržavaju, a poslanici Narodne skupštine Republike Srpske, ćutanjem na građansku inicijativu saučestvuju u presusmjeravanju novca građana iz državnog budžeta u tuđe džepove. 

 

U tome svemu, najmanji problem pričinjavaju ekonomske mjere za borbu protiv pandemije virusa korona. Najveći problem je pandemija monopola, bahatosti i nezasitosti određenih fizičkih lica koja jednu cijelu privrednu granu vuku u propast, nanoseći tim ogromnu štetu Republici Srpskoj i njenim građanima.

 

(DEPO PORTAL/mr)

 

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook



Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!