Ujedinjene nacije su slijedile preporuku Svjetske zdravstvene organizacije i indirektno priznale medicinsku korist kanabisa. Proizvođači trljaju ruke!

Jedinstvena konvencija o opojnim drogama iz 1961.je neka vrsta navigacije za država u džungli zabranjenih supstanci. To je vodič koji države koriste za orijentaciju svoje politike prema drogama. Kanabis je oko 60 godina bio na listi u rangu heroina, kokaina i fentanila.  

Kanabis se u Konvenciji iz 1961. navodi dva puta: prvo u Prvoj kategoriji – koja obuhvata sve dostupne droge; ali se navodi i u Četvrtoj kategoriji, zajedno s heroinom i drugim opioidima. Za uklanjanje kanabisa i smole kanabisa iz Četvrte kategorije prema Jedinstvenoj konvenciji o opojnim drogama, glasalo je 27 članova Komisije, 25 je bilo protiv, a jedan uzdržan, navela je agencija UN.

Isključivanjem kanabisa i smole kanabisa iz Četvrte kategorije, podgrupe Prve kategorije, Komisija je postupila po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). „Odluka Ujedinjenih nacija bi mogla da pomogne da prestane dugogodišnja demonizacija kanabisa", kazao je Štefan Kramer, autor knjige „Budućnost i prošlost diskusije o kanabisu". 35-godišnji Kramer je i direktor kompanije Hejday (Heyday AG), koja se bavi uvozom, skladištenjem i distribucijom kanabisa.  

Ali, iako se računaju u pionire ovog posla, Kramer i njegov tim odavno nisu jedini koji se time bave. Čitav niz firmi i startap-preduzeća želi da uskoči u posao sa medicinskim kanabisom. „Kanabis je do sada bio klasifikovan kao biljka, koja se ne koristi u medicini. Zbog toga kanabis nije bilo moguće prodavati niti prepisati kao lijek. Sada se otvaraju nova vrata", kaže Kramer u razgovoru za DW.  

Uskoro manje prepreke za industriju kanabisa?

„Dobro je da su UN slijedile preporuke SZO", komentariše Jirgen Nojmajer iz strukovnog Udruženja industrije kanabisa za DW. Komisija za narkotike UN je trebalo o ovom da glasa još početkom godine, ali je glasanje odloženo. „Nakon ovog međunarodnog impulsa, očekujemo olakšice u poslu sa medicinskim kanabisom širom svijeta. Veoma pozdravljamo ovu odluku, zbog čega će uvoznici, proizvođači i distributeri ubuduće moći da računaju sa manje birokratskih prepreka", kaže Nojmajer.  

Preduzetniku Krameru su poznati strogi propisi u vezi kanabisa. Na primjer u Njemačkoj je moguće skladištiti kanabis samo u skladištima sa visokim mjerama obezbjeđenja. Njegova firma je upravo izgradila jedno takvo. „To je logistički i finansijski veoma skupo", kaže Kramer.  

Kramer, međutim, nije za džabe gradio trezor. Analitičar jednog od vodećih magazina u branši marihuane „Marijuana Business Daily" Alfredo Paskval polazi od toga da neće biti značajnijeg popuštanja strogih propisa. „Kanabis je i dalje u Prvoj kategoriji Konvencije. Sve što se u njoj navodi podliježe strogim propisima", kaže Paskval za DW. Njemački savezni Insitut za lijekove i medicinska sredstva, koji je nadležan za kanabis, nije htio da za DW komentariše efekat ove odluke. A Njemačka je glasala za novu procijenu kanabisa.  

Presuda sa velikim signalnim dejstvom

Činjenica je takođe i da se Jedinstvena konvencija o opojnim drogama iz 1961. već duže vrijeme zaobilazi. Kanada i Urugvaj su prekršili propise legalizacijom slobodne konzumacije kanabisa. Uprkos progresivnom stavu pojedinih zemalja, protivljenje velikog broja zemalja je još uvijek veliko, uvjeren je Paskval. „Odluka je zapravo kompromis. Jer, većina zemalja nije za potpuno uklanjanje kanabisa sa liste." I za postignutu odluku došlo se glasovima tijesne većine. Za je glasalo 27 država protiv 25 i jedna je bila uzdržana. Kod drugih tačaka, na primjer odnosa prema CBD proizvodima koji sadrže kanabis, predstavnici UN su glasali protiv dalje liberalizacije.  

Bilo kako bilo, ova nova odluka UN o kanabisu je jak signal. „Kanabis nije toliko opasan, kako se do sada tvrdilo. Vremena su se promijenila. Imamo bolja saznanja o tome šta je kanabis kao i da ga je moguće koristiti u medicinske svrhe." To bi moglo dugoročno da utiče i na one zemlje, koje su do sada bile uzdržanije u svojoj politici prema drogama, „kao na primjer na zemlje u Africi i Aziji", smatra Paskval.  

Pucanj za početak trke u farmaceutskoj industriji?  

Nauka bi mogla da profitira od ove odluke. „Sada kada je postalo jasnije medicinsko dejstvo kanabisa, ono će se pokušati potkrijepiti studijama", uvjeren je preduzetnik i autor knjige Kramer. Takođe dodaje kako bi farmaceutska industrija sada mogla da počne da ulaže više u istraživanja kanabisa.  

Istina, do sada se nijedan farmaceutski koncern nije direktno uključio u neko preduzeće koje se bavi kanabisom. Do sada su bili aktivni samo duvanska industrija i proizvođači pića. „To bi se sada moglo promijeniti", uvjeren je Kramer. I analitičar Alfredo Paskval vidi više podstreka za istraživanja u medicinske svrhe. „To bi zaista moglo da dovede do većeg interesovanja velikih farmaceutskih koncerna."

Na kraju bi to moglo da bude od koristi cijeloj farmaceutskoj industriji, s obzirom da su studije o kanabisu kompleksne i skupe. Medicinska korist od cvjetova kanabisa je do sada dokazana samo u pojedinačnim studijama, ali ne i velikim tzv. kontrolisanim studijama koje su dobile i ocjenu stručne javnosti. Ali, Kramer smatra da farmaceutske kompanije neće ulagati u istraživanje cvjetova, s obzirom da u tom smislu ne mogu ništa da patentiraju. Direktor Hejdaja računa s tim da bi vrlo brzo mogao da se na tržištu pojavi lijek na bazi kanabisa. I to bi takođe moglo da pomogne branši s obzirom da je kanabis još uvijek anatemisan. A to se mijenja sa svakim ozbiljnim proizvodom na bazi, do sada ozloglašene marihuane.  

(Dw.com, DEPO PORTAL/md)