Zdrava i uravnotežena ishrana uveliko smanjuje rizik za obolijevanje od dijabatesa, poručuju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) u povodu Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa.

Taj dan obilježava se 14. novembra svake godine u više od 170 država svijeta, od 1991. godine kao odgovor na porast broja oboljelih i prijetnju nekontrolisanog širenja bolesti.

Podsjećaju da je diabetes mellitus ili šećerna bolest stanje povišene količine glukoze, šećera, u krvi. Nastupa kada tijelo ne proizvodi dovoljno hormona inzulina ili taj inzulin više nije djelotvoran. Inzulin je 'ključ' koji omogućava šećeru da uđe u ćeliju.

Bez inzulina, ćelije tijela ne dobivaju iz hrane dovoljno glukoze koja im je potrebna za svakodnevni život. Taj šećer se zadržava u krvi, pa nastaje hiperglikemija.

Prema podacima Internacionalne dijabetološke federacije (IDF) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u Bosni i Hercegovini od 1.000 stanovnika ima oko 270 oboljelih od šećerne bolesti, a procjenjuje se da skoro 100 oboljelih ne znaju da imaju šećernu bolest.

U svijetu je registrovano oko 387 miliona osoba sa dijabetesom, što predstavlja 8,3 posto svjetske populacije. U Evropi je oboljelo oko 55 miliona stanovnika ili 6,7 posto populacije. Godišnje se u svijetu kod oko 80.000 djece otkrije šećerna bolest. Smatra se da će do 2035. godine broj osoba sa dijabetesom u svijetu dostići 592 miliona.

Kako ističu iz INZ-a, simptomi šećerne bolesti su pretjerana žeđ i znojenje, učestalo mokrenje, zamor i drhtavica, zamagljenost pred očima, vrtoglavica i zbunjenost, posjekotine ili ranice koje veoma sporo zarastaju.

- Ukoliko imate dijabetes treba da izbjegavate prženu i masnu hranu, te slatkiše, jedete više svježeg voća, vježbate ili šetate 30 minuta svaki dan, održavate tjelesnu težinu u granicama normale, javite se svake godine očnom ljekaru radi kontrole, svaki dan pratite i pregledajte stopala radi eventualnih promjena i nikad ne hodajti bosi, te ne konzumirajte duhan i alkohol - naglašavaju iz INZ-a.

Ističu da su važni faktori rizika za nastanak šećerne bolesti starija životna dob preko 60 godina, muški spol, prethodna pojava hiperglikemije u toku trudnoće, nasljedni faktor, visok krvi pritisak, nedostatak fizičke aktivnosti, prekomjerna tjelesna težina.

Prevencija šećerne bolesti podrazumijeva regulisanje tjelesne težine i njeno svođenje na optimalne vrijednosti što ima značajan uticaj na smanjenje rizika obolijevanja od dijabetesa i pravovremeno upućuje na potencijalno povećanje rizika, saopćeno je iz INZ-a.

(FENA/md)