Liječnici upozoravaju kako značajan broj srčanih udara prolazi bez simptoma, ili s atipičnim simptomima, poput umora i slabosti ili pečenja kao kod žgaravice, zbog čega nisu prepoznati na vrijeme.

Desetodnevno putovanje po Washingtonu, Atlantic Cityju i New Yorku, koje su Anthony Cottrell i njegova supruga Ellen isplanirali 2016. godine,  da proslave srebrni pir, moglo je završiti kobno. Naime, dok su obilazili Washington,  Anthony (48) je postajao umorniji, prenosi 24sata.hr. 

“Navikao sam puno hodati, no odjednom sam se jednostavno osjećao tromo. Hodali bismo 20 minuta, pa sam morao sjesti. Ellen i ja smo to pripisali jet lagu, ili tome da ipak nisam bio u formi toliko koliko smo mislili”, kaže Anthony. No, zapravo je proživljavao posljedice tihog srčanog udara, a da toga nije bio svjestan.

Naime, iako u filmovima često možete vidjeti da se lik koji proživljava srčani udar hvata za srce i ima bolnu grimasu na licu, srčani udar u mnogo slučajeva može imati vrlo nejasne simptome, zbog kojih ćete odbaciti pomisao da je riječ o tome, jer se čini da je u pitanju ‘samo’ viroza’ ili pojačani umor. Ponekad čak i nema nikakvih simptoma.

S druge strane, taj tihi infarkt miokarda (SMI) – kako se naziva u medicini – čini do 50 posto od ukupno 100.000 pacijenata koji zbog infarkta budu zaprimljeni u američke bolnice. Nazivaju se ‘tihim’ zato što izostaju klasični simptomi udara, kao što su bol u prsima, bol u ruci, znojenje i otežano disanje.

“Ako se i jave neki simptomi, najčešće je to nedostatak zraka i teški umor u situacijama koje je čovjek inače mogao podnijeti bez problema. Može se javiti i bol u predjelu žličice ili u grlu, a ponekad i vrtoglavica te omaglica. To su najčešći simptomi ‘tihog’ srčanog udara, ako ih uopće ima”, komentira kardiolog prim. dr. Nikša Drinković iz Poliklinike Drinković.

Istodobno, u organizmu se događa isti mehanizam kao i za vrijeme ‘klasičnog’ srčanog udara. Opskrba srca srcem iznenada je blokirana zbog začepljenih arterija. Takvo je stanje puno opasnije nego klasični udar, odnosno ima veću smrtnost, dodaje.

“Ako simptomi nisu prepoznati na vrijeme, nema pravodobne liječničke intervencije. S druge strane, svaki takav udar ostavlja oštećenja na srcu, čime raste rizik od novog infarkta i smrtnog ishoda”, upozorava dr. Drinković. Dodaje kako se u mnogo slučajeva tek naknadno na sistematskom pregledu otkrije da je čovjek prehodao infarkt, pa u tom slučaju svakako treba započeti s preventivnim mjerama – redovitim pregledima, zdravijim načinom prehrane, više kretanja i odbacivanjem pušenja.

Problem je zakomplicirala i pandemija, jer se ljudi u zadnje vrijeme klone odlazaka u bolnicu, na što su već u više navrata upozoravali i hrvatski kardiolozi.

Istraživanje britanske Zaklade za srce pokazalo je da je 84 posto liječnika izjavilo da bilježe pad broja pacijenata koji se javljaju u bolnicu, čak i s najozbiljnijom vrstom srčanog udara, gdje postoji gotovo potpuna blokada i pacijent je imao izražene simptome. Istina je da hitno liječenje nije potrebno kod svakog infarkta, no ako nisu pod kontrolom, neki od njih mogu biti fatalni, upozoravaju stručnjaci.

“Potpuna blokada arterija ovisi o vremenu – što duže čekate, to je više oštećenja srčanog mišića”,  kaže dr. Jerome Ment, kardiolog u Sveučilišnoj bolnici Birmingham. Dodaje kako su osobe s dijabetesom  tipa 2 u većem riziku od tihog srčanog udara, vjerojatno zato što dijabetes narušava opskrbu živaca, pa ne osjećaju bol u srcu. No, kod dijabetičara je veći rizik za tihi udar kod žena, nego kod muškaraca, što znanost još ne zna objasniti.

Stručnjaci kažu da zato treba biti pažljiviji u slučaju nekih atipičnih simptoma, kao što su:

Umor

Nemir

Žgaravica

Tromost ili otežano disanje

Osjećaj slabosti, vrtoglavica

Poteškoće i kod umjerenog kretanja i vježbanja

“Ako ste, na primjer, nekoliko tjedana imali nejasne simptome slične simptomima gripe, s naglaskom na umor, posjetite svog liječnika opće prakse kako bi vas uputio na daljnje pretrage”, kaže dr. Ment. Stvar je u tome da se simptomi koje osjetite ponekad mogu i povući, ali i vratiti, kao što se to dogodilo kod Anthonya.

“Potkraj odmora simptomi su se uglavnom povukli. No, nakon osam tjedana ponovo sam osjetio teški umor”, kaže Anthony. Otišao je do liječnika i požalio se i na bolove u leđima, no pretrage nisu pokazale ništa. Nakon nekoliko dana preplavio ga je takav umor da je morao sjesti na pod, pa je pozvao hitnu službu. Očekivao je savjet i jako ga je iznenadilo kad su mu rekli da šalju kola Hitne pomoći.

EKG i testovi za mjerenje troponina – proteina koji se otpuštaju u krvotok tijekom srčanog udara – otkrili su da je to problem. Anthony je pretrpio tihi srčani udar. Daljnja snimanja otkrila su kako mu je desna arterija u potpunosti blokirana i to – kako su liječnici procijenili – već otprilike 18 mjeseci. Još je šokantnije bilo to što su mu rekli da mu ista stvar prijeti i na lijevoj arteriji.

Liječenje tihog srčanog udara, nakon što se dijagnosticira, isto je kao i za bilo koji oblik srčanog udara i obično uključuje lijekove poput aspirina za širenje ugrušaka koji blokiraju protok krvi u srce. Moguće je da će biti propisana i terapija statinima, koji opuštaju krvne žile. Zatim se traži način za sprečavanje problema u budućnosti, poput angioplastike, odnosno operacije kojoj se postavlja balon unutar arterije kako bi se poboljšao protok krvi.

Četiri godine nakon što je doživio tihi srčani udar, Anthony još uvijek pati od štete koju je srce tada pretrpjelo. Iako je pomalo uspostavio stare navike i vratio se na posao, postoje stvari koje ga lako umore, a još uvijek se želi igrati s unucima i barem još jednom otputovati sa suprugom da obiđu zapadnu obalu Amerike.

“Još uvijek nisam siguran kad ću biti sposoban za to”, kaže, a prenosi Daily Mail.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)