Jasmin Hušić nezavisni je kandidat za načelnika Općine Velika Kladuša na predstojećim izborima zakazanim za novembar 2020. godine. Podršku ovom kandidatu dalo je sedam stranaka: SDA, SDP, Naša stranka, Demokratska fronta, A-SDA, Krajiška stranka i Kladuška stranka privrednog prosperiteta, piše Faktor.

U svakom drugom mjestu u Bosni i Hercegovini bilo bi teško uopće okupiti za jedan stol ove ideološki potpuno različite i nepomirljive stranke. No, to samo govori koliko je važno za Veliku Kladušu maknuti Fikreta Abdića, odnosno njegove političke sljedbenike, iz općinskog organa uprave.

Hušić je, prema procjeni sedam stranaka, najbolji kandidat za tu ulogu. Tim prije što je on dugogodišnji zaposlenik Općine Velika Kladuša i odlično poznaje u praksi rad organa javne uprave, a osim toga, uža naučna oblast kojom se bavi upravo i jeste javna uprava. Hušić je time jedan od rijetkih kandidata za načelnika bilo koje općine koji je stručnjak iz oblasti javne uprave u akademskom smislu, a vjerovatno jedini koji je spojio naučno-istraživački rad iz ove oblasti i praksu kao zaposlenik Općine Velika Kladuša. Napisao je više znanstvenih i stručnih radova te dvije knjige iz područja uprave i ustavnog prava.

Jasmin Hušić rodio se 1977. godine u Velikoj Kladuši. Diplomirao je na Fakultetu kriminalističkih nauka Univerziteta u Sarajevu, a magistrirao pravne znanosti na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Na istom fakultetu doktorirao je na temu Zaštita prava na lokalnu samoupravu, reguliranje i funkcioniranje općina kao jedinica lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Po završetku diplomskih studija zaposlio se u “Agrokomerc” d. d. Velika Kladuša na radno mjesto interni kontrolor, a ubrzo zatim u Jedinstveni općinski organ uprave Općine Velika Kladuša. U Općini Velika Kladuša radi više od sedamnaest godina. Bio je šef kabineta općinskog načelnika, zatim šef Službe za društvene djelatnosti i opću upravu, a nakon toga šef Službe za građenje, komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša, piše Stav.

Vi ste nezavisni kandidat, ali sa širokom podrškom nekoliko stranaka. Ono što je zanimljivo jeste da su se oko Vas okupile ideološki potpuno različite i, reklo bi se, nespojive stranke. Kako ste ih uspjeli okupiti?

Ideja da sve ili većina opozicionih stranaka podrže jednog kandidata za načelnika Općine Velika Kladuša traje već duže vrijeme. To je zato što je Fikret Abdić pobjeđivao na izborima iako većina Velikokladušana ne podržava ideje, politiku i stavove Fikreta Abdića. Ono što je bilo odlučujuće da sve opozicione stranke podrže moju kandidaturu jeste činjenica da u mojoj karijeri nema ništa čega bih se trebao stidjeti, te da do sada nisam bio politički eksponiran i nisam politički djelovao niti kroz jednu političku partiju. Iz tog sam razloga bio prihvatljiv svim političkim opcijama bez obzira na njihove međusobne razlike. Osim toga, kratko izlaganje moje vizije razvoja općine Velika Kladuša s konkretnim rješenjima koje sam predstavio političkim subjektima dodatno je učvrstilo njihovu opredijeljenost za mene kao nezavisnog kandidata. Naravno, moje radno iskustvo u upravi i moj naučno-istraživački rad u području lokalne samouprave svakako su bili značajni za pridobivanje podrške drugih političkih subjekata.

Do sada, kako kažete, niste bili u politici, iako ste dugo radili u javnoj upravi, šta Vas je motiviralo da se kandidirate za načelnika Kladuše?

Smatram da svako od nas ima moralnu obavezu da bar dio svojih kapaciteta stavi u funkciju razvoja društva. Mnogi nemaju taj osjećaj društvene odgovornosti. Ja to osjećam i hoću da dam svoj doprinos popravljanju stanja u Velikoj Kladuši, koje je, blago rečeno, dramatično.

Smatrate li da je Velika Kladuša duboko podijeljen grad, postoje li i danas animoziteti između običnih ljudi, tzv. autonomaša i ostalih, osjeti li se to i utječe li na svakodnevni život?

U Velikoj Kladuši se, nažalost, još osjeti politička podijeljenost. Svaki put kada te rane počnu zarastati, pojedinci, koje ja zovem “huškačima”, počnu rovariti po tim ranama i izazivati bol, a sve s ciljem kako bi u toj podijeljenosti lakše promovirali svoje lične interese i tako ekonomski i politički opstali u životu. Svim snagama ću se boriti, i u tome sam odlučan, da više nikad ne dozvolimo bilo kome da na nesreći i podijeljenosti velikokladuških građana gradi karijeru, izvlači novac i bogati se pustošeći Veliku Kladušu u svakom pogledu.

Vjerujem da su građani Velike Kladuše na prošlim izborima birali Fikreta Abdića u nadi da će napraviti “čudo” i vratiti ih u ona vremena ponosa, ekonomskog napretka itd. To se, naravno, nije desilo. Jesu li se građani Kladuše probudili iz tog sna o Fikretu Abdiću čudotvorcu?

Značajan broj naših građana uvidio je da politika podjela i okrivljivanja Sarajeva za sve naše probleme ne vodi ničemu i da su to samo političke floskule za opravdavanje vlastitog neznanja i nerada. Čak i brojni najbliži saradnici Fikreta Abdića odustali su od tog puta kojim su ga bespogovorno slijedili. Naravno, još postoji manji broj onih koji slijede taj san. To su oni koji su se direktno ili indirektno okoristili tom politikom u materijalnom i karijernom smislu jer su dobili, naprimjer, direktorske pozicije i poslaničke mandate, a i jedan broj onih koji u nedostatku tačnih informacija ili na temelju vlastitih emocija i dalje vjeruju u čudo.

U geografskom smislu, Velika Kladuša je, kako god se pogleda, najudaljenija općina od centra, da li za nju važi ona izreka “daleko od očiju, daleko od srca”, dakle, osjećaju li se Kladušani zapostavljenim?

Taj osjećaj postoji kod značajnog broja naših građana. Razlog za to jeste višestruk. S jedne strane, on je realan jer zbog naših unutrašnjih neslaganja nismo nikada imali dovoljan broj svojih predstavnika u vlasti Kantona, Federacije BiH i države koji bi se zalagali i borili za interese Velike Kladuše. Tako da, umjesto da imamo desetak poslanika u Skupštini USK, što Velika Kladuša realno može imati, imamo dva ili tri koja međusobno ne sarađuju, a kamoli da zajednički i složno nastupaju u našem interesu. S druge strane, taj osjećaj zapostavljenosti dodatno vještački izazivaju i stvaraju predstavnici Laburističke stranke s ciljem držanja birača pod kontrolom. Svakako, zapostavljenosti ima posljednje četiri godine, a što je rezultat toga da imamo Fikreta Abdića za načelnika. U ovom slučaju ta zapostavljenost obostrano je izazvana jer je Fikret Abdić kao općinski načelnik potpuno odbijao saradnju sa svim višim razinama vlasti. Posljedica toga jeste ogromna šteta koju trpimo sve ove godine. Zato građani moraju shvatiti da Velika Kladuša ne može živjeti sama za sebe i da ćemo se, ako nastavimo tako, vratiti na položaj obične kasabe u kojoj će živjeti starci i nekoliko činovnika.

S druge strane, Kladuša je najbliže Evropskoj uniji, što može biti prednost u ekonomskom smislu, isto tako, iz Kladuše je najlakše otići u Evropsku uniju, što bi se reklo, trbuhom za kruhom. Dakle, imate i pozitivnu i negativnu stranu blizine Evropskoj uniji, šta je više izraženo, kako iskoristiti položaj, kako umanjiti negativne efekte?

Blizina Evropske unije ne može biti negativna, ali negativno je ono što nas tjera da tu blizinu iskoristimo na pogrešan način, tj. napuštanjem vlastitog doma, porodice i prijatelja. Velika Kladuša ima izuzetno povoljan geografski položaj i ta blizina Evropskoj unije može se i mora, ako mislimo dobro, iskoristiti. Da bismo to učinili, trebaju nam znanje, mladost i odlučnost. Smatram da to imamo i da možemo. Kada riješimo vlastita egzistencijalna pitanja i unaprijedimo vlastiti ambijent za život u Velikoj Kladuši, tih negativnih efekata neće biti jer će život u Velikoj Kladuši biti jednako ugodan kao u nekoj općini unutar Evropske unije.

Gledajući izvana, problemi s kojima se Velika Kladuša susreće jesu migrantska kriza, odlazak stanovništva, ekonomija. Vi sigurno znate i za druge probleme. No, šta lokalna vlast može učiniti da se problemi otklone, a za šta treba pomoć?

Nesretna politika koja se vodi u Velikoj Kladuši posljednjih osam godina uništila je našu privredu, porušila veze i odnose koje smo imali, bacila je građane u osjećaj bespomoćnosti i beznađa. U takvom ambijentu mladi, ali i oni stariji, počeli su razmišljati samo o bijegu iz Velike Kladuše. Na to sve došla nam je i migrantska kriza. Problema nam ne fali. Ono što lokalna vlast može učiniti i za što ću se lično zalagati i boriti jeste bespoštedna borba s korupcijom i nepotizmom u Velikoj Kladuši. Korupcija nas je dotukla kao društvo i kao privredu. Pitanje migrantske krize mora biti prioritet lokalnih vlasti na način da svakodnevno insistiraju kod državnih vlasti čija je to nadležnost, da migrantsku populaciju stave pod kontrolu i oslobode građane Velike Kladuše pritiska, nedostatka slobode i straha za vlastitu sigurnost. I drugi brojni problemi mogu se riješiti predanim radom, saradnjom s državnim institucijama, domaćim i inostranim društveno-ekonomskim subjektima. Međutim, tu saradnju i takav vid rada ne može voditi bilo ko. Za to trebaju određene predispozicije kao što su mladost, znanje, nekorumpiranost i odlučnost.

Simbol Velike Kladuše jeste "Agrokomerc". Šta on znači Kladušanima? U kakvom je stanju? Je li realno nadati se da "Agrokomerc" može biti onakav kakav je nekada bio?

Kladušani su emocionalno vezani za "Agrokomerc" jer su u mladosti radili u toj firmi. Međutim, "Agrokomerc" d. d. nikad neće biti ono što je bio. To je realnost, htjeli to priznati ili ne htjeli. Mnogi i najvažniji dijelovi “Agrokomerca” prodani su u mandatu Fikreta Abdića. Neke dijelove kupili su najbliži Fikretovi saradnici, i to je činjenica. A dijelovi koji još nisu prodani uglavnom su zapušteni, uništeni i devastirani.

Da sam ja iz Velike Kladuše, zašto bih glasao za Vas? Dajte mi barem tri dobra razloga.

Svako ima svoje razloge zašto i zbog čega se odluči da podrži nekog i glasa za njega. Nekada su ti razlozi realni i opravdani, a nekada se rukovodimo emocijama i vlastitim interesima. Ja bih volio da moji birači u meni prepoznaju mladog, nekorumpiranog, obrazovanog i iskusnog sugrađanina koji zajedno s njima dijeli sudbinu, dobro i zlo i da zbog tih realnih činjenica shvate da je to rješenje za Veliku Kladušu i da možemo unaprijediti naš život. Ja živim u Velikoj Kladuši zajedno s porodicom, nemam dvojno državljanstvo i sigurno sam zainteresiran da stanje u Velikoj Kladuši bude bolje, jer se svi navedeni problemi odražavaju i na moj život. I mene i moju porodicu brinu migranti – jer nam je ugrožena sigurnost, brine odlazak mladih – jer će sutra i moje dijete poželjeti da ode, brine nezaposlenost – jer i moji članovi porodice nisu zaposleni i ja imam kredite itd. Zbog navedenog, kao i zbog brojnih projekata i strateških ciljeva koje ću ponuditi građanima Velike Kladuše i koje realno mogu realizirati, siguran sam da vrijedi za mene glasati.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)