Predsjednik Crne Gore i lider DPS Milo Đukanović, u ekskluzivnom intervjuu za Newsmax Adria, priznao je poraz na izborima održanim u nedjelju. Naime, Đukanović je govoreći o rezultatima parlamentarnih izbora na kojima njegova stranka sa svojim dugogodišnjim partnerima prvi put nije osvojila većinu u crnogorskoj Skupštini, rekao da incidenti ne iznenađuju kao ni "necivilizacijski momenti" sa slavlja pobjede tri do juče opozicione partije.

On je u intervjuu za "Newsmax Adria" rekao da su u Crnoj Gori kao i u regionu suprotstavljena dva pristupa – prozapadni kurs sa jedne i nazadni, nacionalistički, sa druge strane, koji je sada probuđen.

"Incidenti nisu nikog iznenadili, slavlje još manje. Razloga za slavlje uvijek ima, ali to slavlje podrazumijeva i civilizovan odnos prema drugim građanima i potrebi očuvanja stabilnosti Crne Gore. Mi smo sinoć prisustvovali jednom izlivu netolerancije, agresije, primitivizma, pokušaja obračuna sa ljudima koji drugačije misle", naveo je Đukanović.

On je ocijenio da je ne samo u Crnoj Gori, već u regionu u cjelini, još živa i oštro konfrotirana dva pogleda na budućnost regiona – jedan je, kaže, onaj kojeg personifikuje dosadašnji sastav vlasti u Crnoj Gori, kao manje-više u svim državama regiona, koji budućnost vidi u evropskom sistemu vrijednosti u evropskim i evroatlantskim integracijama.

 "Nasuprot tome je, kao što vidimo, još uvijek vrlo živahan onaj nacionalizam iz 90-ih godina, koji je u novim okolnostima, zahvaljujući nekim novim podsticajima probuđen i koji sad pokušava da okrene točak istorije unatrag, da ga zaustavi", rekao je on. Na pitanje može li to, on je odgovorio da misli da ne može.

Kada je u pitanju formiranje vlade, Đukanović je rekao "da ćemo uskoro prisustvovati raspletu i da ćemo od onih koji će raspolagati 41 mandatom u parlamentu dobiti njihovu ponudu za formiranje vlade". Postoje različita mišljenja - da li će biti ekspertska ili politička vlada, dodao je, navodeći da treba da se sačeka da se vidi kako će ona izgledati.

Na pitanje da li će to biti tri do sada opozicione koalicije, on je odgovorio da postoje najave da će to biti ove tri opozicione koalicije, ali je ocijenio da su dosta udaljeni njihovi programi, a da ako postoji nešto što ih zbližava - to je želja da smijene DPS.

Na pitanje da li će učestvovati u tome, on je odgovorio: "Ne, zašto bismo učestvovali? Ja sam tu gdje sam, vrlo čvrsto uvjeren u ispravnost svojih politčkih stanovišta", kazao je Đukanović.

Upitan da li je ono što se desilo u nedjelju bila opomena i šta dalje, ako vladu formira većina u kojoj nije DPS, Đukanović je rekao: "Kao što znate, živimo u jednom sistemu parlamentarne demokratije sa velikim ovlašćenjima vlade i simboličnim ovlašćenjima predsjednika. Ja sam trenutno neko ko je na poziciji predsjednika, ali ko je puno vremena prije toga proveo u Vladi, ko je koristio ta ovlašćenja i ko je iz pozicije predsjednika pokazao poštovanje ingerencija koje Vlada u našem sistemu ima. Tako će biti i u narednom periodu, ali sve svoje znanje, političko isustvo i svoju aktuelnu poziciju u sistemu vlasti u Crnoj Gori, i dalje ću bezrezervno koristiti da naglasim prednosti građanske države Crne Gore, multietničke demokratije u njoj i Crne Gore kao članice EU i kao članice savremene evropske civilizacije”.

"DPS i dalje najjači, Crnu Goru izveli na put evropskog razvoja"

Đukanović kaže da je postojala konstrukcija da će DPS svim sredstvima braniti svoju vlast, dodajući da je to jedna najobičnija neutemeljana denuncijacija. "DPS je ona politička snaga koja je Crnu Goru izvela na put evropskog razvoja, koja je zajedno sa tom Crnom Gorom ostvarila značajne iskorake na putu evropskog razvoja, i ona je i danas ta snaga koja će pokušati da Crnu Goru zadrži na tom putu. Jer, znate, i dalje smo mi najjača politička partija na crnogorskoj političkoj sceni i vjerujem da ćemo u bloku za Evropu, koji će biti konstituiasan u crnogorskom parlamentu, predstavljati vrlo respektabilnu snagu, koja će se naravno i dalje zalagati za ono što je politička tekovina naše vlasti u Crnoj Gori. Kada je u pitanju konstituisanje nove vlade, poštovaćemo kao i u svemu, ono što su demokratska pravila savremene demokratske civilizacije. Da onaj ko ima 41 mandat u crnogorskom parlamentu, dobiće priliku da formira vladu".

Govoreći o Zakonu o slobodi veroispovijesti, naveo je da je siguran da to nije greška i da se ne može previdjeti status SPC, kao ni status pravoslavne crkve Crne Gore i da je "legitimna intencija crnogorske vjerske, pa i političke javnosti, da nakon obnove državnosti obnovi i one vrijednosti koje čine tradiciju crnogorskog društva".

On je ocijenio da je Crna Gora tokom proteklih godina napravili veliki progres.

Podsjetimo, više od tri četvrtine građana Crne Gore glasalo je na parlamentarnim izborima, pokazuju podaci Centra za demokratsku tranziciju (CDT), a prema podacima ove organizacije, na izborima je glasalo oko 410 hiljada građana, što je više nego 2016. godine kada je glasalo 73,4 odsto birača.

Više od pola miliona građana Crne Gore opredjeljivalo se između šest koalicija i pet stranaka.

Državna izborna komisija objavila je konačne rezultate izbora – vladajuća Demokratska partija socijalista je osvojila 35,06 odsto glasova; koalicija "Za budućnost Crne Gore", koju predvodi Demokratski front (DF) osvojila je 32,5 procenata glasova, savezu "Mir je naša nacija" pripalo je 12,5 odsto glasova, dok je građanski pokret "Crno na bijelo" podržalo 5,53 odsto birača.

Bošnjačka stranka osvojila je 3,98 odsto, Socijaldemokrate 4,10, SDP – Jaka Crna Gora 3,14, Albanska koalicija Jednoglasno 1.14, Albanska lista 1,5 odsto.

(