Riječ je uglavnom o Albancima i Romima koji pokušavaju da u toj članici EU, koristeći režim "bijelog šengena", dobiju takozvani ekonomski azil. Prethodni talas zabilježen je odmah po ulasku Srbije na bijelu šengensku listu, u periodu januar - mart ove godine.

"Danas" piše da je, prema nezvaničnim saznanjima, najveći broj "lažnih azilanata" prijavljen u Švedskoj, prije svega zato što ova zemlja ljudima koji nisu dobili mogućnost stalnog boravka u njoj daje po 500 evra za povratak u matičnu državu. "Od januara do 1. oktobra ove godine, oko 5.000 državljana Srbije tražilo je azil u Švedskoj. Od toga, u periodu avgust-oktobar imali smo oko 3.000 aplikanata. Broj tražilaca azila nastavio je da raste u oktobru, tako da ih je bilo oko 850 u prve dvije sedmice ovog mjeseca", rekao je Krister Asp, ambasador Švedske u Beogradu.

Povećan broj tražilaca azila iz Srbije registrovan je i u Njemačkoj i Francuskoj, ali i u još nekim članicama Evropske unije.

"Danas" navodi da su belgijske i srpske vlasti u stalnom kontaktu zbog ovog problema i da je zvanični Brisel primijetio novo povećanje broja "lažnih azilanata" u julu i avgustu. Riječ je o 387 osoba. Međutim, prema nezvaničnim saznanjima, takođe tokom jula i avgusta azil je u Belgiji zatražilo i 736 građana s Kosova i 210 državljana Makedonije. Novo povećanje zabilježeno je u oktobru, kada je u Briselu evidentirano oko 500 ljudi iz ovog regiona koji žele tamošnji "ekonomski azil".

Državni sekretar Melkior Vatle boravi u dvodnevnoj posjeti regionu, a juče je bio u Bujanovcu, gdje su mu sagovornici bili predstavnici lokalnih vlasti. On je rekao da ima razumijevanja za socijalne probleme u Srbiji, ali da želi da naglasi da u Belgiji nema mogućnosti za dobijanje azila zbog ekonomskih razloga. "Važno je shvatiti da će svi oni koji traže azil brzo biti vraćeni, jer će procedure biti znatno ubrzane", naglasio je Vatle, dodajući da nijedan zahtjev za dobijanje "ekonomskog azila" neće biti pozitivno riješen.

Podsjetimo da je Vatle u sličnoj misiji već bio pre šest mjeseci, zajedno sa belgijskim premijerom Ivom Letermom, jer je od ukidanja viza u decembru 2009. do marta ove godine azil u Belgiji zatražilo više od 400 osoba, uglavnom Albanaca i Roma, koji su tražili utočište iako su vlasti u Briselu odmah donijele odluku da ovakve zahtjeve automatski odbacuju.

"Danas" piše da zabrinutost izazivaju i najnovija saznanja u Preševu i Bujanovcu. Pozivajući se na albanske izvore s juga Srbije, "Danas" navodi da državne vlasti iz Beograda nisu zatvorile turističke agencije koje su početkom godine organizovale masovne odlaske Albanaca iz opština Preševo i Bujanovac u Belgiju i Švedsku, niti su ljudi koji stoje iza tih aktivnosti sankcionisani. Ništa aktivnije nisu bile ni makedonske vlasti.

Riječ je o agencijama iz Bujanovca, Preševa i Kumanova koje organizuju odlaske prije svega Albanaca i Roma u pojedine zemlje EU, uz novčanu nadoknadu od 250 do 300 evra. "Linija Preševo - Brisel i dalje funkcioniše i traži se karta više. Ljudima se manipuliše uz obećanje sređivanja azilantskog statusa najčešće u Belgiji i Švedskoj, ali i u Francuskoj i Njemačkoj", navode Danasovi sagovornici iz lokalnih samouprava na jugu Srbije.

Milica Delević, direktorka vladine Kancelarija za evropske integracije, kaže da će EU pratiti ova dešavanja.

- Srbija će nastaviti da ispunjava svoje obaveze iz ugovora o readmisiji, pojačaće nadzor na granicama i istraživaće da li ima organizovanih putovanja koja imaju za cilj kršenje šengenskih pravila - rekla nam je Delević.

Evropska komisija prati situaciju povodom povećanog broja zahtjeva za azil koji stižu iz Srbije, Makedonije i Crne Gore, ali preispitivanje vizne liberalizacije nije na dnevnom redu, objavio je juče Dojče vele. Portparol evropske komesarke za unutrašnja pitanja Mikele Ćerkone rekao je da je za Evropsku komisiju važno da se uvjeri da Srbija i druge zemlje intervenišu i brzo i efikasno reaguju kako bi informisale građane i riješile taj problem. - To je nivo na kome se ovo pitanje trenutno razmatra, i polje kojim se bavimo - objasnio je Ćerkone.

Nadgledanje procesa vizne liberalizacije i ispravljanju svih problema kao što su "lažni azilanti" bila je među temama regionalnog skupa u Kranju, na kojem je juče učestvovao i ministar Ivica Dačić. On je izjavio da se razgovaralo o načinu kako "spriječiti pojavu lažnih azilanata, koja može stvoriti lažnu sliku o EU". - Neophodno je znati da ti ljudi neće dobiti azil, kao i da se izlažu nepotrebnim troškovima, jer će svi biti vraćeni u Srbiju po kratkom postupku pošto s tim zemljama imamo potpisane sporazume o readmisiji - poručio je Dačić.

(Danas, BLIN MAGAZIN/ma)