Pandemija koronavirusa zatvorila je u kuće 2,4 milijarde ljudi i svi se pitaju isto pitanje – kada će ovo da se završi?

Sve dok virus negdje postoji, postoji šansa da jedan zaraženi putnik ponovo zapali svježe iskre u zemljama koje su već ugasile vatru. To se već događa u Kini, Singapuru i drugim azijskim zemljama za koje se nakratko činilo da imaju virus pod kontrolom.

U tim uslovima, piše The Atlantic, a prenosi Nedeljnik.rs, postoje tri moguća scenarija: jedan koji je vrlo malo vjerovatan, jedan koji je vrlo opasan i jedan koji je vrlo dugotrajan.

Prvi je da svaka nacija uspije istovremeno da obuzda virus, kao i izvorni SARS 2003. S obzirom na to koliko je široka pandemija koronavirusa i kojom brzinom zemlje napreduju, izgledi za svjetsku sinhronizovanu kontrolu izgledaju poprilično slabašno.

Drugi je da virus čini ono što su radile pandemije gripa: žari i pali svijetom i ostavlja iza sebe dovoljno imunoloških preživjelih te se na kraju bori za pronalazak održivih domaćina. Ovaj scenario „imuniteta stada“ bio bi brz, a time i primamljiv. Ali moglao bi imati strašnu cijenu: SARS-CoV-2 zarazniji je i pogubniji od gripa i vjerovatno će iza sebe ostaviti mnogo miliona leševa i devastiran zdravstveni sistem. Činilo se da je Velika Britanija u početku pribjegavala ovoj strategiji, prije nego što je, upoređujući modele, otkrila strašne posljedice. Čini se da SAD takođe razmišljaju u tom smijeru.

Treći scenario podrazumijeva da svijet igra dugu igru ​​mačke i miša s virusom, uništavajući epidemiju dok se ne proizvede vakcina. Ovo je najbolja opcija, ali i najduža i najkomplikovanija.

Za početak, zavisi od proizvodnje vakcine. Da se radi o pandemiji gripa, bilo bi lakše. Svijet ima iskustva u izradi vakcina protiv gripa i to čini svake godine. Ali ne postoje vakcine protiv koronavirusa – do sada se činilo da ti virusi uzrokuju blage ili rijetke bolesti – tako da istraživači moraju početi ispočetka.

Prvi koraci bili su impresivno brzi. Prošlog ponedjeljka je moguća vakcina koju su stvorili Moderna i Nacionalni instituti za zdravstvo poslata na klinička ispitivanja. To znači da je postojao jaz od tek 63 dana između naučnika koji prvi put prate gene virusa i doktora koji ubrizgavaju moguću vakcinu u nečiju ruku.

- Ovo je svjetski rekord - rekao je Fauci.

Ali to je i najbrži korak među mnogim sljedećim sporim koracima.

- Čak i ako uspije sve iz prve, nema jednostavnog načina da se vakcina proizvede u masovnim razmjerima - rekao je Set Berkli iz Gavija - To je zato što Moderna koristi novi pristup u vakcinisanju. Postojeće vakcine djeluju tako što nude tijelu neaktivne ili fragmentirane viruse, omogućujući imunološkom sistemu da unaprijed pripremi odbranu. Suprotno tome, Moderina vakcina sadrži dio genetskog materijala SARS-CoV-2 – njegovu RNK. Ideja je da tijelo pomoću toga izgradi sopstvene virusne fragmente koji će tada činiti bazu priprema imunološkog sistema.

Ovaj pristup djeluje na životinjama, ali još nije dokazan kod ljudi.

Suprotno tome, francuski naučnici pokušavaju da modifikuju postojeću vakcinu protiv boginja koristeći fragmente novog koronavirusa.

(Nedeljnik.rs/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)