Kao po kazni

U ovom bh. gradu hara doktorica gora od Sebije Izetbegović - ljekari bježe, pacijenti umiru u mukama!

Hronika08.02.20, 15:44h

U ovom bh. gradu hara doktorica gora od Sebije Izetbegović - ljekari bježe, pacijenti umiru u mukama!
Zahvaljujući svom prijateljstvu sa Sebijom Izetbegović, potpredsjednica Federacije BiH vinula se u političke visine, dok je iza sebe u Bugojnu ostavila bolnice koje se pretvaraju u ruine iz kojih doktori bježe, a pacijenti umiru u mukama

 

 

Izvor: The Bosnia Times


Sudeći prema pisanju lokalnih portala, bugojanska bolnica funkcionira pravno – nelegalno, neetički – tj. nije u skladu s ljekarskim, pravnim niti etičkim normama propisanim za instituciju sekundarnog zdravstvenog nivoa.


Zdravstvene institucije se dijele na primarne (dom zdravlja, ambulante), sekundarne (opće bolnice, kao „bolnica“ Bugojno) i tercijarne (klinički centri).


Priča o propasti zdravstvene institucije Bolnice Bugojno počinje onog trenutka kada se vlast (od rata vladaju SDA načelnici – Mlaćo Dževad, dr Strukar Mustafa, Hasan Ajkunić) odlučila da prešutno odobri devastaciju objekta tzv. Plave bolnice na Obješenici, te se nedugo zatim odlučila za izgradnju Aneksa bolnice pri Domu zdravlja Bugojno, u koji su uloženi milioni KM, a koji nikad nije profunkcionisao, te je i danas prepušten prešutnom propadanju i zubu vremena.

 

Pitanje: Po kojoj logici se odustalo od daljeg ulaganja u Plavu bolnicu, u zgradu koja je namjenski napravljena kako bi bila bolnički objekat, te se iznova počela praviti „bolnica“ pri Domu zdravlja?


Ako se pozivamo na prevelike kapacitete Plave bolnice kojim poslijeratno Bugojno nije moglo odgovoriti, objekat nije morao biti u potpunosti kompletiran da bi bolnica u njemu profuncionisala. Na primjer, moglo se završiti s prijemnim ambulantama u prizemlju i još dva kata u objektu da bi bolnica profunkcionirala, umjesto što je iznova građen Aneks bolnice koji također propada. 


Primjer takvog funkcioniranja je Bolnica za majku i dijete JEZERO u Sarajevu gdje su završeni prizemlje i dva kata, dok je ostatak objekta konzerviran te čeka neka bolja vremena. Osim što je objekat Plave bolnice bio namjenski projektiran te gotovo završen poslije rata, objekat Aneksa je valjalo ponovo arhitektonski isprojektovati (dodatni troškovi).


Priča dalje teče ovako: Dom zdravlja sa pojedinim organiziranim specijalističkim službama je mogao do 2005/6 godine funkcionirati kao medicinski centar, da bi se zakonski medicinski centar kao pravna institucija u zdravstvu ukinuo, te je s pravne strane mogao postojati dom zdravlja (kao institucija primarne zdravstvene zaštite) i bolnica kao institucija sekundarne zdravstvene zaštite.


Bolnica u Bugojnu je 2006 godine registrirana kao opća bolnica te pravno zavedena kao takva.


Međutim od tada sve kreće nizbrdo: Plava bolnica je ruševina. Aneks bolnice nikada nije završen, nefunkcionalan, prepušten zubu vremena. Svjedoci navode da iz zidova i betona niču stabla. Potpuno promašena investicija niti na jedan način nije unaprijedila zdravstvo Gornjevrbaške doline.


Možemo reći da imamo dvije ruine od bolničkih objekata, te jednu fantomsku nepostojeću instituciju, koja obitava u prostorijama Doma zdravlja Bugojno. 


Desetak mlađih doktora je 2010. i 2011. godine došlo tu jer su mislili da je projekat opće bolnice izvodiv i ozbiljan, ali niko od mlađih doktora koji su počeli sa specijalizacijom nije ostao u bolnici u Bugojnu. Bolnica se dalje nastavila kadrovski osipati... doktorica Kero, spec. mikrobiologije, dr Reuf Hadžibegović, spec ginekologije i dr Nihad Edželović, koji je umro. 


Dr Melika Mahmutbegović je dobila profesionalnu političku funkciju 2014. godine i prekinula radni odnos sa Bolnicom Bugojno (ali samo formalno jer je skoro cijelo vrijeme dolazila tu vikendom da radi). Može se reći da je obavljala svoju privatnu praksu, sve dok portal Žurnal nije razotkrio ilegalan rad, a poslije krim-inspektori istraživali nelegalno naplaćivanje cirkumcizija-sunetluka, koje je ova SDA funkcionerka redovno obavljala u Bolnici Bugojno, a novac stavljala u vlastit džep unatoč visokoj plati i ostalim naknadama koje funkcija potpredsjednice FBiH pruža. 


Dalje, kadrovsko osipanje dešava se kada dr Eniz Rujanac, ratni hirurg i nekadašnji načelnik Ratne bolnice Bugojno i prvi direktor Opće bolnice Bugojno, odlazi u invalidsku penziju. Zatim, dr. Kenan Rujanac, specijalist opće hirurgije, radi nemogućnosti obavljanja specijalističke prakse i operativnih zahvata daje otkaz (o čemu je javno progovorio i na jednom lokalnom portalu detaljno pojasnio zašto je otišao iz bugojanske bolnice, op.red.). Poslije odlazi i dr Irma Nuhefendić, spec anesteziolog. 


U decembru 2019. SDA preko upravnog odbora Bolnice smjenjuje tadašnju direktoricu dr Berku Begović, spec. radiologije, koja odlazi u Jajce. Imenuje novu direktoricu, mlađahnu Subhu Agić-Habib, koja radi obligacionog ugovora s Domom zdravlja Bugojno nije mogla ući u radni odnos kao specijalista pedijatrije sa drugom kućom tj. Bolnicom Bugojno. Tako da je u jednoj općoj bolnici, koja je bez adekvatnog objekta i opreme, od specijalista ostala samo dr Šefika Bajrić, specijalist ginekologije, koja je u ovom trenutku na bolovanju tako da je Bolnica Bugojno jedina institucija na svijetu bez ijednog specijaliste.


Radi pojašnjenja, opća bolnica mora imati minimalno četiri odjela + anesteziju, a minimalni broj specijalista po odjelu su dva. Znači bolnica mora imati bar osam - deset specijalista, a u Bugojnu trenutno nema niti jednog. Naravno, novac iz kantona uredno paušalno pristiže za zdravstvenu zaštitu stanovništva - koja ne postoji, piše The Bosnia Times, a nastavak teksta možete čitati ovdje.


(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)



Komentari - Ukupno 60

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još