Izvor: Al Jazeere Balkans

Piše: Vedrana Maglajlija

Poskupljenje proizvoda i usluga mogli bi očekivati građani Bosne i Hercegovine ukoliko bi se stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV) povećala, kao što se razmatralo proteklih godina.

Novoimenovani predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija najavio je da je spreman za taj potez. Istovremeno, smanjenje fiskalnog opterećenja na rad, čime bi se povećale plate radnicima, se nije desilo. 

Trenutno je pripremljen prijedlog zakona o PDV-u, na kojem je radila Uprava za indirektno oporezivanje BiH kako bi uskladila odredbe sa Direktivama Evropske unije, ali u njemu se ne spominje povećanje stope. 

Međutim, prijedlog zakona mora proći i Vijeće ministara BiH a zatim i glasanje u Parlamentu BiH, tako da će se o njemu još raspravljati.

"U predloženom tekstu zakona koji se sada nalazi u proceduri nema ništa vezano za promjenu stope PDV-a. Ono što je definisano u Reformskoj agendi za period od 2015. do 2018. godine je mogućnost izmjene PDV-a, kao dio politike smanjenja opterećenja rada kako bi se došlo do povećanja plata i smanjila zbirna stopa doprinosa poslodavcima. Danas oko toga, koliko ja znam, ne postoji gotovo, pa nikakva saglasnost unutar partija u Federaciji, ali sve teme, od rasterećenja privrede, pa do bilo kakvih drugih zakonskih propisa, naći će se pred premijerima entiteta”, rekao je Tegeltija na pres konferenciji 5. decembra.

Posljednjih godina u javnosti su se mogle čuti rasprave o povećanju PDV-a sa 17 na 19 posto. Međutim, ekonomisti tvrde da nema nikakve realne osnove za to. 

"Prije svega nemamo nikakve jasne analize kada je u pitanju povećanje PDV-a, a s druge strane posljednjih godina primjetan je rast naplate prihoda po odnosu indirektnih poreza, konkretno PDV-a”, kaže Admir Čavalić, ekonomski analitičar, dodajući da se to desilo i zbog reformskih poteza jer se na svim nivoima u BiH više radilo na naplati putem pojačanih inspekcija.

S druge strane, samo povećanje PDV-a uvijek se vezalo za smanjenje fiskalnog opterećenja na rad, što se dosada nije desilo. 

"Znači ostale bi iste neto plaće, i u tom smislu imali bismo siromašne radnike male platežne moći a s druge strane došlo bi posljedično do rasta cijena i usluga."

BiH, Kosovo i Danska 

U javnosti su se mogli čuti pozivi i za uvođenjem diferencijalne stope PDV-a, koja postoji naprimjer u Hrvatskoj i Srbiji. 

Opća stopa PDV-a u Hrvatskoj od 2012. iznosi 25 posto, dok se za određene proizvode i usluge primjenjuju niže stope od 13 i pet posto. 

Međutim, s prvim danom 2020. godine na snagu je stupio novi zakon kojim se opća stopa u Hrvatskoj nije smanjila za jedan posto kako je najavljeno, ali su uvedene druge mjere. Ugostitelji su počeli primjenjivati sniženu stopu PDV-a od 13 posto, što smatraju poticajem za razvoj turizma. 

Također, za mlade do 25 godina poslodavci u Hrvatskoj od sada neće plaćati porez na dohodak, a za one do 30 godina - plaćat će polovinu iznosa, čime se želi povećati nezaposlenost mladih.

U Srbiji postoji opća stopa PDV-a od 20 posto te posebna od 10 posto koja se primjenjuje na osnovne namirnice, lijekove, udžbenike, prijevoz putnika…

BiH, Kosovo i Danska su tri jedine zemlje u Evropi koje nemaju diferencijalnu stopu PDV-a.

"Zašto Kosovo i BiH nemaju, pa zato što smo mi specijalne države u smislu uticaja međunarodnog faktora. Konvertibilna marka i PDV su rezultati rada međunarodne zajednice, da smo se mi pitali o tome ne bismo imali ovo što danas imamo", objašnjava Čavalić.

Nastavak teksta čitajte ovdje.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)