U Bosni i Hercegovini je izgrađeno 208 kilometra autoputa u posljednjih 20 godina, od toga u Federaciji BiH (autoputa A1 na Koridoru 5C) - 102 kilometra, a u Republici Srpskoj 106 kilometara.

Autoput kroz Federaciju BiH dio je panevropskog Koridora Vc, definisanog 1997. godine na Konferenciji ministara saobraćaja evropskih zemalja u Helsinkiju.

Dužina ceste kroz Bosnu i Hercegovinu je 338 kilometara, a operativno je izgradnja počela 2001. godine.

Planirani završetak radova je bio do 2012. godine, ali BiH dočekuje 2020. godinu sa manje od trećine planiranih izgrađenih kilometara.

Kroz Bosnu i Hercegovinu, u okviru Koridora Vc, u prometu je 81 kilometar autoputa od Zenice do Tarčina (koji se nalazi 30 kilometara od Sarajeva), krajnja sjeverna dionica autoputa od Svilaja (mjesta udaljenog 20 kilometara od Slavonskog Broda) do Odžaka (grad na sjeveru BiH) dužine 11 kilometara, te dionica na jugu od Zvirovića (naselja u Čapljini) do graničnog prelaza Bijača (na jugu BiH) duga 9,6 kilometara.

U Republici Srpskoj se u posljednjih nekoliko godina aktivno gradilo.
Tako je otvoren autoput '9. januar', koji povezuje Banju Luku i Doboj, u dužini 72 kilometra čija gradnja je koštala 402 miliona eura. Ako se na to doda postojeći autoput koji povezuje Gradišku i Banju Luku, Republika Srpska u 2020. godinu ulazi sa 106 kilometara autoputa.

Sve to svrstava nas na peto mjesto među državama regije... I dok su neke daleko ispred drugih po mreži autocesta, Crna Gora je jedina koja još uvijek čeka svoj prvi kilometar. 

Al Jazeera Balkans donosi detaljnu priču o zastupljenosti i umreženosti autoputeva na prostoru bivše Jugoslavije - kao značajnom pokazatelju razvoja jedne države, a možete je čitati ovdje. 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)