ZORAN BIBANOVIĆ/ GRANICE BIH - VELEIZDAJA ILI VITALNI NARODNI INTERES

Dok Hrvati grade most za Pelješac, jedan potez mogao bi sve preokrenuti i preporoditi Neum i bh. primorje


22.11.19, 21:16h

 

Preuzeto sa bloga upoznajtesvijetokonas.com

 

Prognoze UN World Tourist Organisaton – UNWTO, za razvoj i rast turizma u slijedećim decenijama su optimistične. Evropa ostvaruje 41% svjetskog prihoda od turizma, a turizam u Evropi raste po stopi od 3,5% do 4,5% godišnje. Ekonomski analitičari su saglasni da je razvoj turizma bio glavni faktor ekonomskog oporavka Evrope nakon Drugog svjetskog rata. 


Evropa u slijedećim decenijama želi da zadrži poziciju najvećeg turističkog odredišta svijeta i potiče kreativnost u turizmu i otvaranje novih turističkih niša.


Značaj posjedovanje obale Mediterana za razvoj turizma u Evropi je nesporan. Tako Neum danas na turističkom tržištu nudi oko 10.000 kreveta u hotelima, pansionima, apartmanima i privatnim sobama, a susjedni gradovi u unutrašnjosti kao što su Čapljina, Stolac, Ljubinje, Ravno… u ovom trenutku na turističko tržište ne nude ni jedan hotelski krevet. 


U navedenim općinama, koje su ključne za turistički razvoj Neumskog primorja, vladaju politička, društvena i ekonomska pustoš, a to su glavne funkcije turizma. Četvrt stoljeća nakon rata na primjer, općina Stolac nije obnovila ni autobusni kolodvor, hotel Bregavu, a da ne spominjemo obnovu historijskog područja – Stari grad Stolac, proglašenog nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Vladajući režim je svjesno sunovratio navedeno područje u društveno-ekonomsko beznađe.


Govoreći o području Neuma hrvatski povjesničar dr. Ivo Banac napominje da Neum nikada nije pripadao ni Narodnoj ni kasnije Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, nije pripadao ni habsburškoj Dalmaciji, ni mletačkoj Dalmaciji.


- Jasno je to da nikada nije bio u hrvatskom posjedu, kako god to definirali, uz poštovanje činjenice da tamo žive Hrvati – zaključuje Banac.


Potrebno je znati da je još daleke 1965. godine, neko naumio blokirati turistički razvoj Neuma, proglašavajući 434,40 ha na poluotoku Kleku besmislenim zaštićenim rezervatom prirode (Zakon o zaštiti prirode BiH, Službeni list SR BiH br.4/65 od 05.02.1965. godine).


Razvoj Neuma je počeo osamdesetih godina prošlog stoljeća, tačnije 1978. godine, nakon prihvatanja dokumenta „Koncept dugoročnog razvoja primorskog dijela općine Neum“.


bosna-ekspres-11

Prije rata u BiH, u pravcu mora je saobraćalo 14 željezničkih kompozicija dnevno


U tim vremenima sam bio zaposlen kao voditelj turizma u RO Zajednici za vaspitno-rekreativne aktivnosti mladih BiH – Mladostbih, koja je upravljala sa objektima omladinskog turizma u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Misleći o Neumu često se sjetim obilaska poluotoka Klek (prije ZOI ´84) u društvu sa direktorom RO Mladostbih, Jovom Bašićem, koji me upoznao sa inicijativom tadašnjeg visokog političkog rukovodioca BiH Hamdije Pozderca, da prodamo sve objekte u ex Jugoslaviji van Bosne i Hercegovine i da gradimo veliki Međunarodni omladinski centar u Neumu, na obali Malostonskog zaliva, sa obrazloženjem da bi mogli u slijedećim godinama imati problema sa imovinom van BiH. Sjećam se da smo svi bili u šoku i nevjerici i nismo pristupili prodaji atraktivnih objekata Sportski centar Partizan u Zaostrogu kraj Makarske i Omladinskog centra u Kaštel Gomilici kraj Splita.


U drugoj polovini osamdesetih godina prelazim da radim u Olimpik turs, turističku organizaciju u sastavu Željezničko transportne organizacije – ŽTO BiH. Sa idejom da ojača saobraćajnu dostupnost Neuma, ŽTO stavlja na raspolaganje poslovnici u Čapljini  tri agencijska turistička autobusa, a Neum proglašavamo željezničkom stanicom. U tim godinama Sarajevo je bilo povezano sa lukom Ploče sa 14 redovnih željezničkih linija dnevno, od kojih su neke bile zavidnog standarda prijevoza i komfora kao Bosna ekspres ili Olimpik ekspres.

 

Nekoliko godina potom započeo je agresivni rat u Bosni i Hercegovini kada je komunističko rukovodstvo u susjednim zemljama R Srbiji i R Hrvatskoj “oživjelo” velikodržavne ideje iz vremena prije Drugog svjetskog rata o podjeli BiH. Presude Međunarodnog suda u Hagu o ratnoj ulozi susjednih zemalja R Hrvatske i R Srbije se osporavaju, a zločini poriču. Suđenja za ratne zločine još traju pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove u Hagu (MMKS).


Stanje kulturne i prirodne baštine pod formalnom zaštitom BiH i FBiH u Neumu, Čapljini i Stocu je žalosno. Rijetki obnovljeni objekti i uređeni dijelovi prirode samo potvrđuju navedenu konstataciju. Razvoj turizma i turističke infrastrukture u Neumu se ne planira. Oživljena je ideja zaboravljenog Botaničko-florističkog rezervata Mediteranetum u Neumu, koji danas nije pod formalnom-pravnom zaštitom. 


Novim prostornim planom predviđa se proširenje nekadašnjeg područja pod zaštitom na oko 477,60 ha (?!) sa obrazloženjem da na području postoje velika područja makije, 2 bočatna izvora, brojne jame, pećine i estevele i 7 tipova staništa Natura 2000?! Istovremeno na hrvatskoj strani Malostonskog zaliva nema sličnog primjera zaštite. Potrebno je znati da je BiH inicijator i finansijer rješavanja otpadnih voda u čitavom Malostonskom zaljevu.


Poredeći morsku obalu Bosne i Hercegovine u dužini preko 24 km, sa Slovenijom koja raspolaže sa morskom obalom od 46,6 km i koja je urbanizirana sa lukom Koper, gradovima Piran, Portorož, Izola, Ankaran i mnoštvom apartmanskih naselja, općina Neum i Vlada HNK žele da kompletnu morsku obalu Bosne i Hercegovine pretvore u rezervat prirode veoma upitne prirodne vrijednosti. Ministar u VM BiH, Mirko Šarović je takvo apsurdno ponašanje idolopoklonstva narodnim kolektivitetima objektivizirao riječima: „Ako smo braća po narodnosti sa građanima susjednih država, nisu nam isti novčanici“.


Rezultat nedostatka vizije i zanemarivanja ekonomskog razvoja je masovno iseljavanje mladih pa i čitavih porodica (iseljeno cca 200.000 građana iz BiH u posljednjih 6 godina) gdje prednjače građani hrvatske nacionalnosti. U posljednih 25 godina stanovništvo BiH se sa oko 4,5 miliona smanjilo na ispod 3 miliona stanovnika (negativni demografski saldo od oko 45%). Iako se stanovništvo Neuma povećalo nakon posljednjeg rata opći demografski saldo regiona je negativan.


Kako otvoriti nove perspektive razvoja bosanskohercegovačke pomorske teritorije i njegovog zaleđa? Prije zaključivanja dobro je znati nekoliko važnih činjenica potrebnih za naše razmatranje.

 

voz-za-neum

Neum može da postane odredište željezničkih turoperatora Evrope i nostalgija vozova (kopnenih kruzera)


Sa idejom rješavanja saobraćajne izoliranosti Neuma, firma Sarajinženjering je uradila idejnu studiju željezničkog povezivanja Neuma sa Čapljinom u četiri varijante dužine kolosijeka od 21 do 27 km. Izgradnja željeznice bi bosanskohercegovačko primorje otvorila za željezničke turoperatore iz Evrope i nostalgija vozove, a riječnu luku u Brčkom, izgradnjom dionice Vareš – Banovići, povezala sa morem. Nakon trideset godina društveno-ekonomske stagnacije bosanskohercegovačkog primorja i njegovog zaleđa, to bi bio preokret u razvoju, ravan onom iz osamdesetih godina prošlog stoljeća.


Interesantno je da su Aneks 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i Odluka Predsjedništva Bosne i Hercegovine o osnivanju Komisije za nacionalne spomenike,  poslije tridesetogodišnje svetske prakse nakon donošenja Konvencije o zaštiti kulturne i prirodne baštine – UNESCO (1972.), kada su priroda i kultura stavljeni u jedan okvir, zaboravili na prirodnu baštinu u Bosni i Hercegovini. Postavlja se pitanje ko je odgovoran za obnovu, očuvanje i upravljanje prirodnim i kulturnim vrijednostima nacionalnog značaja? Da li su to općine, kantoni, entiteti na kojima se oni nalaze ili država Bosna i Hercegovina?

 

Zaključak


Turizam je proizvod koji moramo razvijati, a raznolika kultura i priroda su ključ tog proizvoda. Primorsko područje Bosne i Hercegovine u Neumu svjesnim ostrukcijama razvoja od strane lokalnih vlasti, nije integrirano sa unutrašnjom teritorijom, a susjedna R Hrvatska osporava pravo BiH na moru i pristupni koridor prema otvorenom moru. Nadležna državna tijela moraju iskoristiti sve raspoložive međunarodne mehanizme za rješavanje ovog spora u skladu sa Konvencijom UN o pravu mora iz 1982. godine.


U smislu provođenja eventualne buduće Odluke Predsjedništva BiH o državnoj imovini i „javnom dobru“, potrebno je da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine donese Zakon o moru kao i Zakon o kulturnom i prirodnom naslijeđu koji će urediti navedene oblasti pa time i Pomorsko dobro BiH. Pomorsko društvo u BiH je na Tematskoj konferenciji održanoj 14.11.2019. godine, na temu rješavanja problema proglašenog suvereniteta R Hrvatske na pomorskoj teritoriji BiH, precizno utvrdilo Zaključke konferencije koji su objavljeni na stranici http://www.bhmore.ba.

 

more-neum


Uporište za preuzimanje opće brige o “javnom dobru” Predsjedništvo BiH ima u presudi Ustavnog suda u predmetu broj U 1/11, donesenoj na sjednici održanoj 13. jula 2012. godine, na zahtjev Sulejmana Tihića, u vrijeme podnošenja zahtjeva zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupšine BiH. U meritumu presude utvrđuje se da je državna imovina „javno dobro“ (morska voda i morsko dno, riječna voda i riječna korita, jezera, planine i druga prirodna bogatstva, javna saobraćajna mreža, saobraćajna infrastruktura, itd.). Ono po svojoj prirodi, prioritetno služi svim ljudima u državi. Sve odredbe postojećih zakona koji su doneseni na nižim administrativnim nivoima u državi, a koje su u suprotnosti sa navedenom presudom Ustavnog suda BiH, potrebno je proglasiti ništavnim.


Ako je izgradnja mosta za Pelješac preko bosanskohercegovačkog koridora za otvoreno more mogla da prođe u NSRS kao vitalni narodni interes srpskog naroda u BiH, onda općenito osporavanje teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, pa tako i na moru, je nesporno kažnjivi čin veleizdaje.

 

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala.

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)

 

 



Komentari - Ukupno 12

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još