Sud Bosne i Hercegovine izreći će danas prvostepenu presudu Radomiru Šušnjaru optuženom za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjenog u Višegradu 1992. godine, a u pitanju je zločin u kojem je na živoj lomači spaljeno 57 civila.

Tužilaštvo BiH tereti Šušnjara da je sredinom juna 1992. godine učestvovao u napadu, nečovječnom postupanju i pljačkanju imovine bošnjačkih stanovnika iz sela Koritnik.

Bošnjaci su bili zatvoreni u jednoj kući u Pionirskoj ulici, a prema navodima optužnice kasnije su bili natjerani da pređu u drugu kuću gdje je na njih pucano i potom su zapaljeni kada je ubijeno 57 osoba bošnjačke nacionalnosti.

U završnoj riječi, Odbrana Radomira Šušnjara ocijenila je da Tužilaštvo BiH nije dokazalo navode optužnice te zatražila da njihov branjenik bude oslobođen, nakon čega je Vijeće zakazalo izricanje presude za 30. oktobar.

Optužnica protiv Šušnjara potvrđena je u oktobru 2017. godine, a u junu naredne godine izručen je bosanskohercegovačkim pravosudnim organima iz Francuske.

Ranije je iz Tužilaštva navedeno da se optuženi dugo godina nalazio u Francuskoj, gdje je lociran tokom istrage, nakon čega je pokrenuta procedura za njegovo izručenje Bosni i Hercegovini.

Predsjednica Udruženja "Žena-žrtva rata" Bakira Hasečić, koja je bila svjedokinja u ovom predmetu pred Sudom BiH, očekuje dugotrajni zatvor za Šušnjara jer smatra da bi samo takva presuda bila neki oblik satisfakcije za žrtve.

- Smrtne kazne nema u Krivičnom zakonu, ali lično kao i preživjele žrtve i članovi njihovih porodica očekujemo da će Sud BiH donijeti pravednu presudu koliko je takvom možemo nazvati te Radomira Šušnjara zvanog Lalco, osuditi na dugoročnu kaznu zatvora koliko krivični zakon dozvoljava - dodala je.

Na izricanju prvostepene presude očekuje veliki broj srodnika žrtava, posebno jer su se, kaže Hasečić, nadali da će proraditi savjest Šušnjaru te da će on reći gdje su kosti živo zapaljenih civila Pionirske ulice 14. juna 1992. godine, budući da su to bile njegove komšije iz sela Koritnik, Mušići, Sase i nekoliko civila iz Pionirske ulice jer se nikad neće saznati tačan broj koliko ih je zapaljeno u živoj lomači.

- Sjećam se da sam bila prva koja sam pružila prvu pomoć jednoj od preživjelih žrtava i danas pamtim taj trenutak kada je došla u Kosovo polje kod Višegrada - kazala je Hasečić.

Udruženje "Žena - žrtva rata" vodilo je borbu deset godina da lociraju Šušnjara u Parizu, našli su njegovu adresu, a pet godina je prošlo do njegovog izručenja i čak su morali pisati pisma tadašnjem predsjedniku Francuske.

Šušnjar je negirao krivicu kao i svaki ratni zločinac, kaže Hasečić, rijetki su koji su priznali ili izrazili kajanje, te Hasečić dodaje da kakva god bude presuda ona će se morati prihvatiti i poštovati iako često žrtve nisu zadovoljne izrečenim presudama.

(FENA/dg)