Kažu da naporu jednog bicikliste ništa u savremenom sportu nije ni približno slično, a fotografije koje slovenski biciklist Janez Jani Brajkovič objavljuje na svojim društvenim mrežama tu tvrdnju samo potvrđuju.

“Ovako izgleda moja noga nakon utrke”, šokirao je Brajkovič, 35-godišnji biciklist iz Metlike, fotografijama svoje “osušene” noge na kojoj su do detalja vidljivi svi anatomski detalji.

“Strašno”, “Bolesno”, “Boli li te?”, “Molim te, pojedi nešto”, bili su komentari zabrinutih pratitelja. No, za profesionalne bicikliste ovakva pojava, “osušena noga”, je normalna i svakodnevna situacija, a to je za Jutarnji list potvrdila i sportska liječnica.

Štaviše, za bicikliste je to znak da su spremni, da su u naponu snage. “Sada je samo važno da ne zaj***m”, napisao je Brajkovič podijelivši jednu od nekoliko fotografija svojih nogu bez gotovo imalo potkožne masti. Za Slovenca je utrka uoči koje je objavio ovu fotografiju bila od iznimne važnosti. Bio je to njegov povratak nakon deset mjeseci odsutnosti, a radilo se upravo o CRO Race utrci, donedavno poznatoj kao Tour of Croatia.

Naime, Brajkoviča je Union Cyclist International (UCI) suspendirao na deset mjeseci nakon što je pao na doping testu. Pokazao se pozitivan na metilheksanamine, i to baš na prošlogodišnjoj utrci Tour of Croatia. Zbog toga ovogodišnji povratak na biciklističku utrku kroz Hrvatsku za njega ima toliki značaj.

Brajkovič je objasnio da je rezultat doping testa bio pozitivan jer je, kako se očitovao UCI-ju, konzumirao kontaminiranu zamjenu za obrok kojim je držao svoju bulimiju pod kontrolom. “Morao sam im reći za bulimiju. Uzeo sam zamjenu za obrok jer je to jedino što sam mogao zadržati u sebi. U tom periodu nije bilo dana u kojem ne bih plakao prije nego što bih krenuo na vožnju. Bio sam očajan i depresivan”, napisao je Slovenac.

Na ovogodišnji CRO Race vratio se jači. Bulimija je pod kontrolom. U utrci kroz Hrvatsku u šest etapa, u kojoj su biciklisti iz raznih zemalja prešli 1022 km u šest dana, Brajkovič je završio na 38. mjestu, zakasnivši 19 minuta i 27 sekundi za prvoplasiranim Britancem Adamom Yatesom koji je utrku odvozio za ukupno 20 sati, 57 minuta i pet sekundi.

“Iskreno, očekivao sam puno više od sebe, ali nakon pada u drugoj etapi stvari su se promijenile. Istina je da sam cijelo vrijeme vozio s frakturom rebra. Na tom području samo vrijeme pomaže u izlječenju... Noge uopće nisu bile problem, već dovod kisika u noge!” napisao je Brajkovič na svom Instagram profilu, osvrnuvši se na odvoženu utrku.

Naime, kraj druge etape CRO Racea obilježila je bizarna nesreća u kojoj je nepoznati akreditirani muškarac iz organizacije u jednom trenutku odlučio prijeći cestu kojom su se kretali biciklisti. Nevjerovatna neopreznost rezultirala je teškim sudarom grupe biciklista koji su popadali po asfaltu. Biciklist Matej Mohorič slomio je dva rebra na lijevoj strani, a Brajkovič se srećom našao u grupi biciklista koji su pretrpjeli, prema medicinskoj dijagnostici, lakše ozljede, ali opet porazne za rezultat u ukupnom poretku.

MAG. NUTR. MIRELA MARIĆ: Smetnje sa želucem kod sportaša su učestale

Da suplementacija ili sportski prehrambeni proizvodi mogu biti poprilično zbunjujuća stvar za bicikliste objasnila je za Jutarnji list Mirela Marić, magistra nutricionizma iz Nutrilife Centra.

- Biciklist kojeg spominjete najvjerovatnije je koristio MHA (metilheksanamin) u obliku DMAA (1,3-dimethylamylamine) koji utječe na centralni živčani sustav povećavajući količinu norepinefrina i na taj način pojačava termogenezu, blago podiže krvni tlak i može utjecati na pojačanu sportsku izvedbu, iako je ova tvrdnja više subjektivne prirode jer isto nije jasno dokazano kroz prospektivna znanstvena istraživanja.

Uostalom, bilo koji stimulans može utjecati na bolju izvedbu treninga snage smanjujući osjećaj umora, ali upitan je utjecaj kod aerobnih treninga dugog trajanja - rekla je Marić.

Razne gastrointestinalne smetnje nisu rijetka pojava kod sportaša, i tu je moguće najvažniji moment suradnje nutricionista i sportaša, jer je personalizirani odabir namirnice važan ne samo zbog njezina dobrog podnošenja i probavljanja, nego i za adekvatnu izvedbu odnosno rezultat vožnje.

- Osnova prehrane biciklista su ugljikohidrati koji trebaju činiti 65-70 posto dnevnog unosa kalorija, ovisno o periodizaciji treninga i natjecanja, te o nutrigenetskim predispozicijama. Također, takozvano ugljikohidratno punjenje može olakšati stvar, ali to je tehnika koja se koristi za natjecanja i iznimne planirane događaje treninga, jer je tijekom punjenja prehrana dosta specifična i mnogima zahtjevna za kvalitetnu primjenu.

Obrok za oporavak također će biti dominantno ugljikohidratni, računajući u prosjeku 0,3 grama ugljikohidrata po kilogramu tjelesne mase - rekla je Marić i dodala da American College of Sports Medicine preporučuje 30-60 grama ugljikohidrata po satu vježbanja, a primjerice energetske pločice sadrže u prosjeku 25 grama ugljikohidrata, jedna banana 20 grama, a izotonični napici u prosjeku 5 do 7 grama ugljikohidrata na 100 ml.

DR. MED. NATAŠA DESNICA: Oporavak brz, ali dugoročnih posljedica bi moglo biti

Je li slika Brajkovičeve noge zabrinjavajuća ili normalna stvar u biciklizmu, provjerili smo s dr. med. Natašom Desnicom, članicom zdravstvene komisije Hrvatskoga olimpijskog odbora, službenom liječnicom skijaške reprezentacije i vlasnicom Poliklinike Kaliper.

- U ovom sportu to je normalna pojava. U više navrata vidjela sam bicikliste neposredno nakon tri tjedna biciklističkih utrka (Tour de France, Giro d’Italia, Vuelta de Espagna) i izgledali su vrlo slično Janijevoj nozi na slici. Bili su nevjerovatno mršavi, bez imalo potkožne masti te još i dehidrirani, vidjela im se svaka kost na glavi, žilice po licu i tijelu, a mogli ste im vidjeti i svaki pojedinačni mišić kao u anatomskom atlasu. Na svu sreću biciklist se od takvog stanja relativno brzo oporavi, izgled normalizira, samo je pitanje kako takvi ciklusi dugotrajno utječu na zdravlje - objasnila je cijenjena sportska liječnica.

- Biciklizam je jedan od najnapornijih sportova, pri kojem utrke traju i po 8 sati, po svim mogućim vremenskim uvjetima, te terenima s puno brda. U etapnim utrkama biciklisti svaki dan voze oko 6-8 sati, i tako tri tjedna - ističe dr. Desnica.

- Pritom biciklistima je puls stalno jako visok, a često zbog ‘skokova’, pokušaja vozača da odu u bijeg koje svi moraju pratiti, puls skače na maksimalne vrijednosti. Za takve napore biciklisti moraju imati i dovoljnu snagu i izdržljivost mišića te nisku razinu masti u tijelu, odnosno što manju težinu tijela - dodaje sportska liječnica.

Pri takvim naporima osim vrlo visokog rada srca, jako je ubrzano i disanje i metabolizam, hormoni divljaju, izmjenjuje se aerobno i anaerobno dobivanje energije te je organizam u stanju dugotrajnog stresa vrlo visoke razine. Također, za bicikliste je vrlo važna i psihička pripremljenost jer tokom čitave utrke moraju biti maksimalno koncentrirani, kako na stazu i druge vozače jer su padovi česti, tako i na samu taktiku utrke, jer je biciklizam izuzetno timski sport u kojom svi vozači iz jedne ekipe moraju sinkronizirano raditi.

Kroz karijeru dr. Desnica često se susreće sa sportašima koji imaju poremećaje u prehrani.

- Biciklisti su posebno izloženi opasnosti poremećaja prehrane jer duže od tri četvrtine godine, koliko traje natjecateljska sezona, moraju paziti na svaki gram, jer svaki višak koji pojedu moraju ‘vući po brdima’, pogotovo ako su specijalizirani za penjanje. U zimskim mjesecima gotovi se svi biciklisti udebljaju, odmarajući se od vrlo restriktivne prehrane kojoj su izloženi ostatak godine.

Biciklisti moraju jesti dovoljne količine hrane da im se izgrade mišići, ali i ne ‘pojedu’ tokom utrka, te da imaju dovoljno energije, a istovremeno se trude imati što manje količine masti. Takvi kontradiktorni zahtjevi i godišnje oscilacije nerijetko uzrokuju poremećaj u centru mozga koji je zadužen za osjećaje gladi i sitosti - objašnjava dr. Desnica.

Šta kažu ljekari

1. Zbog napora se istapa sva potkožna mast pa mišići izgledaju osušeno

2. Dehidracija uzrokuje da se vidi svaka žilica na tijelu

3. Ovakav izgled nije trajan, ubrzo se fizionomija normalizira

4. Zbog dugotrajnog napora i visokog pulsa tijelo biciklista mora imati nisku razinu masti (moraju biti što lakši)

5. Metabolizam je ubrzan, hormoni divljaju, izmjenjuje se aerobno i anaerobno dobivanje energije te je organizam u stanju dugotrajnog stresa vrlo visoke razine.

(Jutarnji.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)