Između 25 i 30 bh. državljana koji su se borili pod zastavom ISIL-a te članova njihovih porodica, supruga i djece, čeka povratak u Bosnu i Hercegovinu, rekao je za Oslobodjenje Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH. U javnosti su spominjane mnogo veće brojke, a u medijskim izvještajima spekulisalo se da se u zarobljeničkim logorima nalazi više od stotinu njih.

- Ovo su zvanični podaci, ljudi za koje imenom i prezimenom znamo da se nalaze dolje, kaže Mektić.

Procesuiranje

Prema njegovim riječima, Ministarstvo sigurnosti BiH nadležno je za pitanje readmisije, odnosno povratka bh. državljana koji neosnovano borave na teritoriji neke druge države. Do sada je po ovom osnovu iz Sirije u BiH deportovan jedino Ibro Ćufurović iz Donje Slapnice kod Velike Kladuše, koji se trenutno nalazi u pritvoru, a podignuta je i optužnica za učešće u terorističkim aktivnostima. Jasno je da će, kao i Ćufurović, oni koji su se borili na stranim ratištima po dolasku u BiH biti procesuirani, ali je pitanje kakva će biti sudbina njihovih supruga i djece.

- Ministarstvo razmatra svaki konkretan slučaj, vrši provjere i donosi odluku hoće li se prihvatiti readmisija. To je isključivo u našoj nadležnosti i Ćufurović se vratio po tom osnovu. Od partnera smo dobili njegove podatke, provjerili i utvrdili da se radi o državljaninu BiH i donijeli odluku o prihvatu. Trenutno nemamo nikakve slične aktivnosti na realizaciji nekog povratka, osim što raspolažemo ovom informacijom o broju tih ljudi. Čekamo da nam se dostave podaci za bilo koju osobu da bismo krenuli u provjere, ističe Mektić i dodaje da niko od članova porodica bh. državljana koji su se borili na strani ISIL-a još nije deportovan u BiH.

Na pitanje gdje će biti smještene žene i djeca, ministar odgovara da to zavisi od slučaja do slučaja.

- Ako te žene ovdje imaju porodice, onda će se vratiti njima pod uslovom da nisu učestvovale u terorističkim aktivnostima i da ih ne treba procesuirati. Ako nemaju nikoga ko bi ih prihvatio, postoji centar u Salakovcu, koji je namjenski osnovan za to, gdje bi se mogli privremeno smjestiti dok na drugi način ne riješe pitanje, pojašnjava Mektić.

Pitanje je i šta sa udovicama drugih državljanstava i djecom koju su dobile sa našim građanima koji su poginuli.

- Ako nesumnjivo utvrdimo da su državljani BiH, onda ih prihvatamo, a ako ne utvrdimo, onda ih ne prihvatamo, jer nemamo obavezu primati strance. I za djecu isto važi. Ukoliko nisu upisana u knjige državljana BiH, ona nisu naši državljani, govori Mektić.

Readmisioni centar

Ranija najava ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH Semihe Borovac o mogućem smještaju ovih porodica u Salakovac izazvala je buru negodovanja, prvenstveno među zvaničnicima iz hrvatskog naroda. Ministar pravde BiH Josip Grubeša tada je rekao da porodice bivših terorista nisu interes BiH i da Vijeće ministara ne stoji iza ministricine izjave.

U Salakovcu postoje dva centra, izbjegličko-prihvatni i readmisioni. U ovom prvom, kao što je poznato, smješteni su migranti.

- Kapacitete drugog dijelom su zauzeli tražioci azila, tako da je za readmisiju trenutno na raspolaganju paviljon sa 13 soba za otprilike po tri osobe, rekao nam je stručni saradnik u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH Ahmet Sijamhodžić.

(Oslobodjenje.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)