Prevencija narkomanije danas je postala tek mrtvo slovo na papiru, smatra Sarajlija Rusmir Konjicija, bivši dugogodišnji ovisnik o narkoticima, koji se uspio “skinuti” sa heroina, piše Oslobođenje.

“Da se radi na prevenciji, ne bi se dešavalo što se dešava. Doktori i policajci moraju nekako da zarade platu. No, svako od njih radi u minimalnim granicama, a na prevenciji niko ne radi. Misliš da koga boli briga za narkomane? Pa pola nam je parlamenta na kokainu. Mene je strah da poslije ovog razgovora ponovo ne završim u pernici (zatvoru, op.a), jer koga su guje klale i guštera se boji. Istina je da je bolje spriječiti, nego liječiti, napraviti tim od stručnjaka pa ući u osnovne škole, da ih na startu nauče da ne skrenu gdje ne treba”, kaže Rusmir.

Rusmir Konjicija, sin je poznatog doktora, rahmetli Abdulaha Konjicije. Poznat je po tome što je 30 godina bio narkoman koji se danas potpuno okanio droge. Sad je porodičan čovjek koji svoje vrijeme provodi sa članovima porodice, prijateljima, ali i u Konjičkom klubu na Butmiru, gdje se druži sa konjima, kanadskim vukom, psima, kokama i kozama.

I zaista, nekad se u FBiH, posebno u Sarajevu, daleko više radilo na prevenciji narkomanije. Povodom međunarodnog dana borbe protiv narkomanije policija je dijelila brošure građanima, održavale su se manifestacije, sportske aktivnosti... A, danas, za razliku od kolega iz RS-a u FBiH se nijedna policijska agencija nije sjetila da obilježi 26. jun, a kamoli da nešto organizuje.

U vrijeme dok je Džemal Murga bio aktivni policajac i pripadnik Odjela za droge MUP-a KS-a, kako on kaže, na problem narkomanije gledalo se mnogo ozbiljnije.

“Što se tiče primarne, sekundarne i tercijarne prevencije, svi subjekti trebaju da daju svoj doprinos. Da se skrene pažnja na problem sa svih segmenata. Ali, očigledno je da trenutno ovo društvo ne interesuje problem zloupotrebe droga. U Vladi KS-a nekad je postojao stručni savjet čiji zadatak je bio implementiranje programa prevencije zloupotrebe psihoaktivnih supstanci. Taj savjet sačinjavali su najstručnije osobe iz ove oblasti. Tu je bio i predstavnik MUP-a KS-a. Taj stručni savjet uradio je nekoliko programa prevencije. MUP KS je svakog 26. juna organizovao prezentaciju na javnim mjestima i skretao pažnju na problem narkomanije. To nije bilo bacanje para. Pravo ulaganje para u borbi protiv zloupotrebe droga je prevencija. To je primarni segment. Sekundarni je liječenje, dok je tercijarni - rehabilitacija. Ulaganje sredstava u primarni segment je vrlo značajno. Ko misli da je to bacanje para u velikoj je zabludi i nema pojma šta je droga. Nekad je policija dijelila brošure, informisala građane o svim problemima vezanim za problem vezan za drogu. Bilo je i strašnih promašaja. Mustafa Mujezinović (nekadašnji premijer Vlade KS-a, op.a) je odvojio 600.000 KM za testiranje na droge svih učenika osnovnih i srednjih škola. Međutim, objašnjeno mu je da niko nema pravo testirati dijete bez pristanka roditelja. Promašaj je i ova naša komuna u Rakovici. To je jedina komuna koja je javna ustanova. Sve komune se same održavaju, jedino kod nas, za 10 godina 30 miliona maraka je bačeno u tu komunu, a koja nije dala nikakve rezultate. Kada sam išao u ogromnu komunu Ćenakolo, u Međugorju, vidio sam da je tamo zaposleno troje ljudi. A u KS-u, na 10 ovisnika u toj komuni zaposleno je, nemoj past u nesvijest, 80 ljudi. Moglo se čudo napraviti s tolikim novcem. U komuni se ne može neko skinuti s droge za par mjeseci, kako je u Rakovici bio običaj. A kada sam nekog Ivana u Međugorju pitao koliko je u komuni, rekao je četiri godine i dodao da mu ponekad još dođe želja za drogom. To znači da 3-4 mjeseca odvikavanja od droge u komuni u Rakovici je samo farsa”, objašnjava nekadašnji sarajevski inspektor.

Admir Vatreš, inspektor Odjela za droge MUP-a KS-a, tvrdi da se njegove kolege i on aktivno bore protiv narkomanije, ali da se u borbu protiv droge trebaju uključiti sve institucije čija je to nadležnost, kao i roditelji koji će od policijskih službenika dobiti sve podatke kako da prepoznaju, spriječe i preveniraju zloupotrebu droga od strane djece.

“Vlada KS-a, nadležno ministarstvo obrazovanja trebalo bi osmisliti adekvatan program koji će se redovno provoditi u sklopu svakodnevnih aktivnosti. Smatramo da za te aktivnosti na edukaciji mladih, koje bi se provodile svakodnevno, ne trebaju posebna sredstva. Većina tih aktivnosti se može odvijati u toku radnog vremena a mi za to već primamo platu. Jedini trošak bio bi izrada propagandnog materijala kojim bi se animirala javnost”, dodaje Vatreš.

On ističe da su pripadnici ovog odjela od početka godine učestvovali u 90 akcija u kojim je privedeno 239 osoba protiv kojih su podnesena 224 izvještaja o izvršenim krivičnim djelima dilanja i posjedovanja droge.

“Od tog broja 19 izvještaja je za dilanje (tim izvještajima obuhvaćeno je 25 dilera), a 207 za posjedovanje droge. Od 239 osoba 230 su muškarci, a devet su žene. Starosna dob izvršilaca je od 18 da do preko 50 godina (s tim da je najviše onih od 23-38 godina). U ovom periodu oduzeto je 133 kilograma i 344 grama marihuane, dva kilograma i 129 grama amfetamina - spida, oko 25 grama heroina, manja količina kokaina, 50 grama hašiša i 150 tableta ekstazija. Oduzeta je velika količina novca, više komada vatrenog oružja i municije, određena količina ručnih odbrambenih bombi”, kaže Vatreš.

Podsjetimo, radi se o akcijama Ciglane, Sedlo, Tvor 1 i 2, Dizni, Mare, Dervo, Šele... U akciji Sedlo oduzeto je oko 123 kg marihuane, a bile su privedene tri osobe. Protiv dvije je podignuta optužnica. Drugi opsežniji predmet koji se može istaknuti su akcije Tvor 1 i Tvor 2, gdje je oduzeto 6,5 kg marihuane te određena količina spida i ekstazija. Uhapšeno je sedam osoba.

Murga dodaje da je strategija MUP-a KS-a trenutno usmjerena ka žrtvi, odnosno narkomanu.

“Sudeći prema medijskim napisima, policija zaplijeni jedan džoint i napiše krivičnu prijavu ovisniku. Paradoks je da je strategija usmjerena prema bolesniku, a ne prema dileru. Prije je skoro svakog vikenda bila po jedna racija u nekim ugostiteljskim objektima. Nalazilo se oružje, noževi, droga... Zašto danas nema takvih racija? Zašto se ne testiraju vozači na prisustvo droge? Da li se policija testira na droge? Znamo da ih ima i u policiji. Te stvari nema ko da uradi. Danas se policija često vadi na foru da ne smiju obaviti pretres bez naloga tužioca. Ma sve se smije, ako postoji osnovana sumnja. Problem je što se policajcima ne radi. Valja poslije pisati izvještaje, nositi drogu na analizu...”, veli Murga.

On dodaje da u gradu ima oko 1.500 narkomana, i svakom od njih dnevno treba najmanje po gram heroina. To znači da dnevno potroše kilu i po heroina.

“Ovisnici godišnje potroše oko pola tone droge. A koliko policija zaplijeni: Ni za dnevnu ponudu... Mladi se drogiraju u parkovima, u haustorima i oko škola, a za prevenciju nikoga nije briga. A kad mladi čovjek postane ovisnik i oboli, onda samo njegova porodica traži rješenje. Društvo od njega okreće glavu a narkoman tone sve dublje”, zaključuje Murga.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)