Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" Sanjin Kodrić, povodom smrti akademika, profesora i pisca Tvrtka Kulenovića, ističe da su bošnjačka i bosanskohercegovačka književnost i kultura  danas ostale bez jedinstvene pojave u proteklih više od pola stoljeća. 

"Preporod“ izražava najdublje saučešće porodici Tvrtka Kulenovića te ukupnoj književnoj i kulturnoj javnosti. 

Akademik Kulenović preminuo je u Sarajevu. 

Rođen je u Šapcu 9. aprila 1935. godine. 

Između ostalog je bio dugogodišnji profesor i profesor emeritus Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prvi predsjednik P.E.N.centra Bosne i Hercegovine, direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu te redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. 

U književnosti se javio krajem šezdesetih godina 20. stoljeća i objavio više od 20 knjiga putopisa, pripovijetki, radio-drama te romane „Čovjekova porodica“ (1991), „Istorija bolesti“ (1994) i „Jesenja violina“ (2000), uključujući i knjige iz oblasti književne teorije i kritike, esejistike i teatrologije. 

Uz druge važne književne izbore, njegovi putopisi i roman „Čovjekova porodica“ objavljeni su i u reprezentativnoj ediciji "Preporoda" - „Bošnjačka književnost u 100 knjiga“ (2006). 

Kulenović je dobio više značajnih nagrada, među njima i Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva (1975.) te bio kandidiran za Nobelovu nagradu za književnost.

Spahić: Kulenovićevo stvaralaštvo u temeljima moderne umjetnosti i književnosti

Povodom smrti Tvrtka Kulenovića, predsjednik Međunarodnog centra za mir Ibrahim Spahić uputio je izraze najdubljeg saučešća supruzi Almi i kćerki Hani u svoje ime i uime institucija u kojima je zajedno sa akademikom Kulenovićem proteklih pet decenija sarađivao. 

- Tvrtko će ostati u bosanskohercegovačkoj povijesti upamćen kao jedinstvena i izuzetna ličnost čije stvaralaštvo je u temeljima moderne umjetnosti i književnosti - naveo je Spahić. 

Spahić također podsjeća da je Kulenović bio vrhunski pisac i humanist i prvi predsjednik P.E.N.  centra BiH, profesor koji je generacije studenata uveo u svjetsku književnost i teatar na Filozofskom fakultetu UNSA, direktor Narodnog pozorišta Sarajevo, predsjednik Savjeta internacionalnog festivala Sarajevska zima i građanin koji je sa eruditskim znanjem svjedočio o važnosti otvorenosti i posvećenosti kulturama i civilizacijama svijeta. 

Tvrtko Kulenović bio najdostojanstvenija figura među piscima

Tvrtko Kulenović, pripovjedač, esejist, putopisac i scenarist, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, član Akademije nauka i umjetnosti BiH i prvi predsjednik bosanskohercegovačkog P.E.N.centra (1992.–1996.), preminuo je  danas u  Sarajevu  u 85. godini. 

Književnik Goran Simić na vijest o smrti Kulenovića rekao je da je  zbog njegove  osobnosti i djela „mislio da je Tvrtko vječan“. 

Govoreći o Kulenoviću Simić je, između ostalog, rekao da  je on bio najdostojanstvenija figura među piscima.  

Književnik Željko Ivanković  ističe da je Kulenović jedan od najznačajnijih naših pisaca. 

-Jednako u romanu kao i u putopisu, koji je on obogatio čudesnim pripovjedačkim šarmom i raskošnim obrazovanjem i načitanošću. A pritom je i odličan teoretičar književnosti, šarmantan govornik, znalac književnosti, obrazovan i duhovit intelektualac... I uza sve to, drag u druženjima po kavanama... S njim odlazi jedan dio našeg svijeta koji smo zajedno živjeli i dijelili zadnjih 40-ak godina...- rekao je Ivanković povodom smrti Tvrtka Kulenovića.

Dramaturg Almir Imširević prisjeća se da je bio Kulenovićev student, te da je  najvažnije i najupečatljivije predavanje odslušao  1992. godine u opkoljenom Sarajevu. 

-Profesor je govorio sa radija, a ja sam sjedio na rubu kade, u kupatilu, gdje sam se sa svojom porodicom sakrio od prvih granata. Odzvanjao je njegov glas udarajući od pločice. Obratio se svojim studentima, izvinjavao se za rat, a u svoju odbranu napomenuo tek da nas "nikad i nije učio da je život lijep." Profesor Tvrtko Kulenović je, siguran sam, bio jedan od glavnih razloga zašto sam ostao u ratnom Sarajevu. Danas je sve manje onih koji nas i u miru mogu i žele zadržati. Onih koji se izvinjavaju - više nema. Ima nas koji žalimo - kaže Imširević. 

(Fena/MR)