Izvor: Dnevni list

Kada su postali poznati prvi rezultati prošlogodišnjih općih izbora u Bosni i Hercegovini, prve najave i prvi potezi stranaka ljevice, Socijaldemokratske partije BiH i Demokratske fronte, kao i oni iz njihovog liberalnog partnera (Naše stranke) s odličnim rezultatom u sarajevskoj županiji, naslućivali su da će politička grupacija pozicionirana lijevo od centra, barem u federalnom dijelu države imati odlučujuću i nezaobilaznu ulogu u formiranju vlasti.

U prilog tome govorilo je i ekspresno, istina dosta neorganizirano, formiranje zajedničkog tzv. Bosanskohercegovačkog bloka sastavljenog od ove tri političke stranke koje imaju slične ideološke poglede na Bosnu i Hercegovinu, a koje su još prije izbora bile u dilemi da li čak zajedno, u koaliciji, izaći na izbore.

Najjača politička snaga u zemlji

Prijeizborna odluka da na izbore izađu odvojeno i samostalno, nakon izbora se činila ne tako lošom. Poslijeizborna koalicija nazvana Bosanskohercegovački blok odjednom je kontrolirala gotovo trećinu državnog parlamenta i nešto manje od trećine Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, imala je jednog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a drugog  je ‘izgubila’ za nekoliko tisuća glasova uz ogromne optužbe i sumnje  kako se u stvari radilo o izbornoj krađi. Ekspresno je izabrala, uz pomoć manjih stranaka, i šefa federalnog Parlamenta.

Ova politička koalicija u tom momentu bila je i još uvijek je najjača politička snaga u Bosni i Hercegovini koja u Parlamentu BiH raspolaže sa 10 od ukupno 42 ruke, a u Parlamentu Federacije BiH sa 31 od 98. Nakon formalizacije suradnje kroz novoformiranu koaliciju i brzog formiranja županijske Vlade u Sarajevu javnost je očekivala da će istim putem ove stranke krenuti kada je u pitanju formiranje ostalih županijskih vlada, ali i jasan poziv za formiranje vlasti ostalim strankama za formiranje vlasti u Federaciji BiH i na razini BiH.

Očekivalo se da ova koalicija nastupi jedinstveno i s obzirom na raspoloživu parlamentarnu snagu pobjednički i to s jasnim programskih zahtjevima i ciljevima krene kao lider u formiranje vlasti u Federaciji BiH i Bosni i Hercegovini. Odnosno, jasnije rečeno, očekivalo se da ovaj Blok ‘isporuči’ zahtjeve drugim strankama te ih pozove u formiranje vlasti pod jasno navedenim uvjetima prihvatljivim BH bloku. Jer, ako to nije trebao biti cilj, zbog čega je BH blok uopće formiran u ovom momentu!? Zar samo radi vlasti u sarajevskoj županiji?

Inicijativa prepuštena drugima

Umjesto takvog raspleta dogodio se žestoki obrat, inicijativa u formiranju vlasti u Federaciji iz nejasnih razloga prepuštena je Stranci demokratske akcije i njihovim vječnim partnerima iz HDZ-a BiH, a BH blok se odlučio na nejasnu i pomalo suludu strategiju čekanja. A ona je došla na naplatu.

Dok su SDA i HDZ potajice zajedno radili na ostvarivanju svojih političkih ciljeva, fokus javnosti prebacili su na događanja i rasprave unutar BH Bloka, stvarajući lažnu dilemu da li će BH blok ili pojedine njegove članice ući u vlast sa SDA, HDZ-om i SNSD-om.

Dok su u javnost izlazile nesuglasice i različita viđenja unutar stranaka BH bloka, HDZ i SDA su završavali sve potrebne radnje oko konstituiranja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Tako je gotovo nezapaženo prošla i činjenica da je presudni 12. glas strankama okupljenih oko HDZ-a BiH u Domu naroda Federacije BiH osigurala u stvari Stranka demokratske akcije u Zeničko-dobojskoj županiji jer je Hrvatica iz SDA dala presudni glas kandidatu HDZ-a BiH. Dok je time, uz prelaske zastupnika iz malih stranaka na stranu SDA glavnina posla oko formiranja vlasti u BiH u suštini završena, BH blok, a pogotovo najjača članica u okviru ove koalicije dovela se u situaciju da raspravlja o tome hoće li ili neće pregovarati o tome da bude ‘priljepak’ u vlasti SDA-u, HDZ-u i SNSD-u!?

Nakon svega, mudrom igrom čelnika Naše stranke i Demokratske fronte cijela odgovornost prebačena je na SDP BiH. Naša stranka je odmah odbila mogućnost razgovora s nacionalnim strankama, dok je lider Demokratske fronte Željko Komšić poručio da će njegova stranka slijediti odluke iz SDP-a BiH. SDP BiH je na svom maratonskom Glavnom odboru uz dosta ekscesa i sukobljavanja donio odluku da neće ulaziti u aranžmane oko formiranja vlasti.

No, glasovanje na glavnom tijelu ove stranke pokazalo je velike podjele unutar stranačkih struktura. Tu podjelu ne pokazuje u dovoljnoj mjeri odnos broja glasova na samom Glavnom odboru, već činjenica da veliki dio SDP-a BiH s ogromnim biračkim legitimitetom u Tuzlanskoj županiji čiji rezultat nosi udio od 37 posto glasova ukupnog rezultata ove stranke ostao, na neki način, preglasan.

Što će odlučiti DF?

Sudeći po trenutnoj situaciji, BH blok će u cjelini ostati bez učešća u vlasti na federalnoj i državnoj razini. Odluku o tome još uvijek mora donijeti Demokratska fronta od koje se očekuje da ili ispuni obećanje o tome kako će slijediti odluku SDP-a BiH kao članice s ‘najvećim izbornim legitimitetom’ ili da ipak uđe u avanturu razgovora sa SDA o eventualnom učešću u vlasti.

A ta avantura je već jednom viđena, i to prije četiri godine kada je DF prvo ušao u parlamentarnu većinu, a onda se ekspresno povukao napustivši sve pozicije. Sličan scenarij bi se mogao očekivati još jednom, ali bi to moglo, nakon svega viđenog, označiti i definitivni raspad Bosanskohercegovačkog bloka kao organizirane alternative nacionalističkom konceptu vladanja ovom zemljom.

Nakon svega, malo kome je jasno kako su i zašto čelnici stranaka BH bloka svojim odbijanjem da budu predvodnici u formiranju vlasti na svim nivoima svoju dobitničku i pobjedničku poziciju pretvorili u gubitničku.

(Dnevni list/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)