Nargila-barovi sve su popularniji među mladima u Bosni i Hercegovini, ali i turistima koji posjećuju ovu zemlju. Najveća koncentracija tih barova je u Sarajevu, piše Večernji list BiH.

Posljednjih godina mladi su odlazak u kafane zamijenili sjedenjem u kafićima u kojima se konzumira nargila, tvrde vlasnici ugostiteljskih objekata u glavnom gradu BiH, koji, prateći ovaj popularni trend, sve više nude aromatični duhan, dok stručnjaci sve glasnije upozoravaju kako je samo jedna doza nargile proporcionalna istodobnom pušenju čak 20 cigareta, odnosno jedne kutije.

Pušenje nargile postalo je trend kako u bosanskohercegovačkim gradovima tako i u svijetu. Ipak, istraživanja o štetnosti nargile nisu toliko opsežna te se mladima stalno skreće pozornost na posljedice konzumiranja cigareta, dok se štetnost nargile stavlja u drugi plan.

Iako mnogi smatraju da je nargila manje štetna od cigareta, u stvarnosti je suprotno. To je potvrdila nedavno i prof. dr. Zehra Dizdarević.

Ona je govorila o štetnosti konzumiranja nargile i posebno posljedicama koje oštećuju organizam. Prema njezinim riječima, posljedice konzumiranja nargile su nesagledive. Stradavaju svi dišni putevi, a kada prodre u alveole, dolazi do njihova pucanja - naglašava Dizdarević. Isto tako, često konzumiranje nargile dovodi do akutnoga bronhitisa.

- Posljedice su laringitis, na što utječu tvari iz nargile - kaže dr. Zehra Dizdarević.

- Ono što me posebno pogađa jest činjenica da maloljetnici sve više konzumiraju nargilu. Oni, de facto, na velikom odmoru trče u neki od kafića kako bi uživali u njoj. U svojoj praksi susretala sam se s nekoliko takvih slučajeva gdje su mi učenici rekli da jednostavno moraju na velikom odmoru posjetiti neki od objekata i povući nekoliko dimova. To me posebno pogodilo jer je riječ o maloljetnim osobama koje su postale ovisne o nargili. Takvo ponašanje je opasno jer, osim dišnih puteva, tvari koje su u nargili oštećuju zube, kosu i kožu - naglašava dr. Zehra Dizdarević.

S druge strane, prestanak djelovanja ove supstancije izaziva glavobolju, pomanjkanje koncentracije i pažnje, napetost, koja može prijeći u agresivnost, neraspoloženje, koje može dovesti do depresivnih reakcija, te gubitak volje i smanjenje opće funkcionalnosti.

Zbog svega toga potrebno je što prije pravno regulirati oblast primjene nargile, pa tako i odrediti starosnu dob osoba koje je mogu konzumirati, utvrditi sadržaj nargile, ali i sankcije za one koje prekrše takve propise.

Međutim, budući da ne postoji nikakva zakonska regulativa, inspektori ne mogu izdati rješenje za otklanjanje nedostataka u ugostiteljskim objektima ili izricati bilo kakve sankcije te se moraju pozivati na druge postojeće zakone - one o zaštiti od zaraznih bolesti, zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica, upotrebi duhanskih prerađevina, zaključuje Večernji list BiH.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)