Poštovana gospođo Kušec,

 

obraćamo Vam se ovim dopisom potaknuti emisijom Nedeljom u 2 emitiranoj dana 20. siječnja 2019. godine u 14:00 sati na programu HRT–HTV 1, koju uspješno vodi i uređuje gdin Aleksandar Stanković koji je tom prilikom kao gosta pozvao gdina Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda.

 

 

Emisija je dostupna pregledom na zahtjev putem slijedećeg linka:  https://www.hrt.hr/enz/nedjeljom-u-2/484005/ (u daljem u tekstu: Emisija).

 

 

S obzirom da su u predmetnoj Emisiji iznesene netačne informacije, temeljem člana 2. stav (3). Zakona o elektroničkim medijima (“NN RH,” br. 153/09, 84/11, 94/13 i 136/13), a u vezi sa članom 40. Zakona o medijima (“NN RH,” br. 59/04, 84/11 i 81/13) ovim putem molimo da objavite ispravak bez promjena i dopuna u istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora i na isti ili istovrijedni način na koji je bila objavljena i informacija na koju se ispravak odnosi, kako slijedi:

 

 

Netačna je izjava gdina Aleksandra Stankovića: „Nije isto, vi nemate nacionalne manjine kao u Hrvatskoj, vi imate tri konstitutivna naroda, nije isto.“ izrečena u minuti 50:20 Emisije. Budući da je gost Emisije bio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, tumačimo da se riječi “vi” odnose na Bosnu i Hercegovinu.

 

 

Naime, činjenica je da u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj žive pripadnici istih nacionalnih manjina, i to: Albanci, Austrijanci, Crnogorci, Česi, Mađari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumuni, Rusini, Slovaci, Slovenci, Italijani, Turci, Ukrajinci i Jevreji. Uvidom u rezultate popisa stanovništva provedenih u dvije države odnosno usporedbom sadržaja propisa kojima je uređen društveno-pravni položaj nacionalnih manjina ovo je vrlo lako utvrdivo. U Bosni i Hercegovini, položaj nacionalnih manjina uređen je Zakonom o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina BIH (“Službeni glasnik BIH,” br. 12/03 i 76/05 i 93/08). Član 3. stav (1) ovog Zakona glasi: “Nacionalna manjina, u skladu sa ovim zakonom, je dio stanovništva-državljana BiH koji ne pripadaju ni jednom od tri konstitutivna naroda, a sačinjavaju je ljudi istog ili sličnog etničkog porijekla, iste ili slične tradicije, običaja, vjerovanja, jezika, kulture i duhovnosti i bliske ili srodne povijesi i drugih obilježja.”

 

 

Može se stoga konstatirati da u Republici Hrvatskoj pripadnici nacionalnih manjina, uz ostale građane, žive pored jednog državotvornog naroda – hrvatskog, a da u BIH pripadnici nacionalnih manjina, uz ostale građane, žive pored tri državotvorna (konstitutivna) naroda – bošnjačkog, hrvatskog i srpskog.

 

 

Svjesni smo da bosanskohercegovački ustavno-pravni sistem može promatraču sa strane izgledati prekompliciran. On to gotovo sigurno i jeste. No to ne treba biti razlog za negiranje postojanja manjinskih etničkih zajednica u Bosni i Hercegovini iznošenjem netačnih informacija. 

 

 

Pripadnici nacionalnih manjina u BIH, prisjetimo li se samo sudskog predmeta Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine – koji je vođen pred Europskim sudom za ljudska prava u Strazburu i čiji je ishod skrenuo domaću i međunarodnu pažnju na diskriminatornost Ustava BIH – aktivno su angažirani u nastojanju da Bosnu i Hercegovinu učine boljom, pravednijom i ugodnijom za život svih - navodi se u saopćenju Predsjedavajućeg Vijeća, Davora Ebnera.

 

 

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)