Izvor: Hrvatski Medijski Servis

Piše: Branimir Galić

Dragan Čović politički je vođa hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Kao predvodnik jednog od konstitutivnih naroda u BiH došao je na obilježavanje dana Republike Srpske, jedne od dviju federalnih jedinica te iste Bosne i Hercegovine. To treba doprinositi i doprinosi trajnoj izgradnji povjerenja između ova dva naroda u BiH.

Zbog tog poteza glavni anti-junak dana u bošnjačkim medijima nije Milorad Dodik ili netko drugi od istaknutih članova srpskog političkog establishmenta u BiH već upravo Dragan Čović koji provodi autonomnu politiku svoga naroda u BiH.

Političko Sarajevo želi „probošnjačkog“ Čovića

Bošnjačkom političkom narativu najveći trn u oku (za sada) su Hrvati. Dragan Čović kao predsjednik HDZ-a i HNS-a njihova je personifikacija. Da bi ostvarili koncept građanske države s izrazitom dominacijom Bošnjaka prvo se valja obračunati s Hrvatima i sotonizirati svaki potez legitimnih političkih predstavnika hrvatskog naroda u BiH. Političko Sarajevo uporno želi producirati „Hrvate“ koji će biti na braniku probošnjačke politike.

Protivno je političkim interesima bošnjačke političke elite da Hrvati u BiH vode vlastitu autonomnu politiku koja je državnička, odmjerena, uključiva i izbalansirana. U duhu te uključivosti treba gledati i kontinuitet dobrih odnosa između Čovića i Dodika koji su politička personifikacija svojih naroda i koji su mnogo učinili na izgradnji povjerenja između ova dva naroda. Veliki dio bošnjačke javnosti zapravo bi želio da Čović ne priznaje Republiku Srpsku, a samim time ne bi priznavao BiH.

Upravo takav Čović koji je predvodnik autentične hrvatske politike smeta bošnjačkom konceptu unitarizacije koji još uvijek nije zaživio onako kako su njegovi tvorci zamislili.

Odjednom svojih pet minuta medijske slave dobivaju politički mrtvaci poput Stipe Mesića ili Jadranke Kosor te cijeli niz bošnjačkih političara i javnih djelatnika. Svima njima je zajedničko da se „brinu“ za položaj hrvatskoga naroda u Republici Srpskoj. Odjednom je Čović „prodao“ Posavinu, bori se samo za ona područja BiH gdje vlada HDZ i tu sva priča staje.

(Ne)ustavnost dana Republike Srpske

U bošnjačkim medijima uporno se provlači teza o Republici Srpskoj kao tzv. genocidnoj tvorevini ili neustavnom Danu Republike Srpske. Nije s gorega podsjetiti da je upravo Alija Izetbegović, politički otac Bošnjaka, svojim potpisom potvrdio politički subjektivitet Republike Srpske u Daytonu i pristao na prefiks republike što i dan danas „peče“ Bošnjake.

Bošnjački mediji i bošnjačka javnost u velikoj mjeri su uspjeli upornim ponavljanjem laži kreirati istinu onakvom kakva njima odgovara. Tu ponajprije mislim na percepciju međunarodne javnosti o neustavnosti Dana RS-a. Istina po tom pitanju potpuno je drugačija i mrvicu kompleksnija od jednostavnih i uhu primamljivih tumačenja iz dominantno bošnjačkih krugova.

Neposredno nakon donošenja odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Alije Izetbegovića o ustavnosti 9. siječnja kao dana Republike Srpske sarajevska politička javnost bila je zadovoljna presudom jer se uspio stvoriti dojam da je 9. siječnja neustavan.

Ovakvo tumačenje u najvećoj mjeri prisutno je i danas, a uspjelo je „dobaciti“ i do međunarodne javnosti koja je dominantno „nasjela“ na ovu priču jer se ovakvo tumačenje o neustavnosti puno jače čulo i više puta ponovilo.

Istina o danu RS-a malo je zamršenija. Ustavni sud uopće nije „dirao“ dan RS-a kao takav nego je presudio da su neustavne neke odredbe iz Zakona o praznicima RS-a koji govore o krsnoj slavi Republike Srpske. Na takav način nije bila razdvojena duhovna dimenzija Republike Srpske bazirana na pravoslavnoj tradiciji sa svjetovnim obilježjima ovog bh. entiteta.

Nedugo nakon toga SNSD uputio je u proceduru novi Zakon o praznicima iz kojega su izbačene sporne odredbe, a dan RS-a ostao je 9. siječanj. Kada je ovaj zakon i usvojen u NSRS-u bošnjačka javnost nije previše marila za to i Dan RS-a nastavila je nazivati neustavnim.

Bošnjački političari prisustvovali danu RS-a

Bošnjačka politička javnost zbog svojih interesa želi potpuno zanemariti i zaboraviti neka ne tako davna vremena iz povijesti Bosne i Hercegovine.

Dragan Čavić podsjetio je da su neki viđeniji politički predstavnici Bošnjaka u vremenu kada je on bio predsjednik RS-a sudjelovali na obilježavanju Dana Srpske.

Čavić je napomenuo da se u BiH sve problematizira na simboličkoj razini i da jedni drugima ne trebamo dirati simbole već se nada većem međusobnom uvažavanju sviju.

Zaključno, bošnjačkom političkom narativu protivno je međusobno uvažavanje hrvatskih i srpskih političkih predstavnika u BiH koji su u desetak godina međusobne suradnje uspjeli izgraditi određenu razinu povjerenja između dva naroda. Tako je u zadnjih nekoliko godina značajno splasnula hrvatofobija među Srbima i srbofobija među Hrvatima. Takav razvoj događaja ne odgovara velikom dijelu bošnjačke političke javnosti čiji politički predstavnici, izuzev nekih pojedinaca koje nastoje marginalizirati, nisu prihvatili ispruženu ruku političkih vođa Hrvata i Srba u BiH.

(HMS, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)