O problemu zagađenog zraka i eventualnim mjerama i rješenjima sutra bi se trebalo raspravljati i na vanrednoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo.

Predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković ranije je govorio o mogućnosti nabavke novih mjernih stanica radi kvalitetnijeg mjerenja zagađenja, ali struka ipak misli drugačije. Novac se kažu može utošiti mnogo korisnije, piše n1.

U okviru Mašinskog fakulteta u Sarajevu grupa profesora usavršila je mobilne stanice i bespilotne letjetlice opremljene senzorima koje u svakom trenutku mogu dati podatke o koncentraciji gasova na području koje pokrivaju.

Uz pet fiksnih mjernih stanica u Sarajevu, ovo je savim dovoljno da se dobije cjelovita informacija o nivou zagađenja u Sarajevu, kaže akademik Kemal Hanjalić.

Ovaj projekat uz ostalo se navodi u dokumentu Akadamije nauka i umjetnosti koji je još u martu mjesecu i kantonalnoj vladi, no niko ih nije shvatao ozbiljno.

Umjesto da stotine hiljada maraka odu na nove mjerne stanice, kako je najavljeno, uoči sutrašnje sjednice Hanjalić koji je radio na ovom dokumentu kaže da bi mnogo korisnije bilo ovaj novac utrošiti na softver za kompjuterske simulacije koji bi uz ove podatke, mogao odrediti konkretne korake u rješenju problema zagađenja.

"Počnimo od banalnog par-nepar, od zabrane vozila neke kategorije nekim ulicama, od zamjene goriva u ložištima, to se treba raditi kompjuterskom simulacijom da se prave razni scenariji. Ja sam odmah rekao mojim mladim kolegama, vidjeti kakvo je strujanje zraka u raznim scenarijima, blagi istočni vjetar, sjeverni vjetar, nema vjetra uopće, pa vidjeti nekoliko scenarija i kako će biti, pa onda graditi mastadonte", kaže Hanjalić

Upravo navedene podatke nadležne službe nemaju. Tzv. ruža vjetrova koja je prije rata bila obavezna u planovima za izgradnju, danas se ne razmatra jer interes investitora je jači od interesa zajednice, upozorava ugledni sarajevski arhitekta Hasan Ćemalović.

"Objekti su se stavljali u pravcu istok-zapad, to je ovo longitudinalno da ne bi pravili branu protoku vjetrova u tom pravcu. Međutim, danas vidite da se grade mastadonti u obrnutom pravcu. Mi de fakto pravimo branu, presijecamo grad, i pravimo branu nasred grada. Biće zapadni i istočni dio što se tiče zagađenosti, sigurno vam to tvrdim", ističe Ćemalović.

Masovna izgradnja bez razmišljanja o strujanju zraka uvelike je doprinijela magli i smogu koji se u sarajevskoj kotlini zadržava danima. Projekti naselja koji se odobravaju vrlo često na kraju uopšte ne sliče onomo što je odobreno, dodaje Ćemalovic.

"Kad se pravi plan i kad se pravi urbanističko rješenje, samo se razmišlja o konkretnom zahtjevu investitora i kako da se to organizuje i smjesti", naveo je.

Jedna od preporuka Akademija za nauku je i jačanje inspekcijskih kontrola za sve koji emitiraju zagađujuće materije. No u BiH i ovo je problem. U jednoj od ovlaštenih firmi kažu za N1 kako u posljednje vrijeme gube posao jer se ne bave lažiranjem podataka što se od njih često traži.

"Mi imamo jedan paradoks u kojem zagađivač plaća Fondu za zaštitu okoliša, u skladu sa onim koliko ustvari pušta zagađenja u atmosferu, vodu, itd. Naravno da je on zainteresovan da je taj nalaz što bolji da bi što manje plaćao. Problem nastaje tu što je on taj koji naručuje onoga ko će da mu mjeri. Po toj osnovi, laboratorije koje rade svoj posao, praktično i gube posao", kazao je Dragan Ajanović iz preduzeća Ceteor.

Svi sagovornici N1 slažu se kako je neophodan sistematski pristup problemu i uključenje struke koja je zainteresirana da pomogne.

(n1, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)