Povišene vrijednosti zračnih polutanata otežavaju disanje i ne dozvoljavaju dovoljnu zasićenost kiseonika u krvi i plućima, posebno kod hroničnih bolesnika, starijih osoba i manje djece. Dugoročan boravak u sredinama sa visokim nivoom aerozagađenja velik je faktor rizika za obolijevanje od hroničnih respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, kao i pogoršanje već postojećih oboljenja, potvrdili su za Fenu iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH. 

Iz te institucije podsjećaju da nepovoljan uticaj aerozagađenja na zdravlje ljudi potvrđuje i činjenica da se u zimskom periodu zbog veće koncentracije štetnih čestica i gasova u vazduhu ljekarima obraća povećan broj pacijenata sa smetnjama vezanim za respiratorni i kardiovaskularni sistem. Naročito je povećan broj akutnih infekcija gornjih i donjih dijelova respiratornog sistema (najčešće "grebanje u grlu", curenje iz nosa, kašalj).

Istraživanja su pokazala da u gradskim sredinama u kojima građani udišu veće količine štetnih gasova i čestica, više i obolijevaju od hroničnih opstruktivnih plućnih bolesti (bronhitis, astma, emfizem). Međutim, aerozagađenje nije jedini uzročni faktor u obolijevanju i smrtnosti od respiratornih, kardiovaskularnih i drugih oboljenja. Navedena oboljenja mogu uzrokovati i nezdravi stilovi života (npr. pušenje, nepravilna ishrana, nedovoljna fizička aktivnost), nasljedni faktori itd, naglašavaju iz Zavoda. 

Podvlače da rješavanje pitanja aerozagađenja iziskuje multisektoralni pristup, uz učešće svih relevantnih sektora i institucija (okoliš, urbanizam, saobraćaj, zdravstvo, obrazovanje). 

U cilju preveniranja akutnih i hroničnih bolesti koje nastaju kao posljedica aerozagađenja stanovništvu Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH preporučuje nekoliko zaštitnih mjera. 

Potrebno je smanjiti kretanje na otvorenom, naročito u jutarnjim i večernjim satima, sve do pojave padavina ili jakog vjetra koji će omogućiti bolji kvalitet zraka. Hroničnim bolesnicima, ali i zdravim osobama, naročito djeci, preporučuje se da što više vremena provode na svježem vazduhu i sredinama sa niskim nivoom aerozagađenja. 

Dok traju epizode visokog zagađenja zraka, poseban doprinos očuvanju zdravlja predstavlja odlazak na obližnje planine svakog vikenda. Naročito je važno da hronični bolesnici, starije osobe, djeca i trudnice ne borave u zadimljenim i neventiliranim prostorijama. 

Takođe se ne preporučuju vježbe i trčanje na otvorenom, jer se na taj način zbog dubokog disanja veće količine zračnih polutanata unose u pluća. Potrebno je smanjiti konzumiranje cigareta u zatvorenim prostorijama i korištenje čvrstog goriva, pogotovo uglja koji ima loš kvalitet. 

Pri boravku na otvorenom koristiti zaštitne maske za aerozagađenje (najbolju zaštitu pružaju standardizovane zaštitne maske), koje se mogu nabaviti u bolje opremljenim apotekama i prodavnicama medicinske opreme, naglašavaju iz Zavoda. 

Preporučuju i smanjenje korištenja privatnih automobila te korištenje sredstva javnog gradskog prevoza koji ne zagađuju okoliš. 

Iz Zavoda ističu da postoji mnoštvo aerozagađivača i bezbroj njihovih kombinacija, ali se ipak izdvajaju neki za koje se zna da nanose najveću štetu ljudskom zdravlju i životnoj sredini. 

Za najopasnije se smatraju ugljikovodonici, prizemni ozon, ugljen monoksid, azotni dioksid, sumpor dioksid i lebdeće čestice (dim, čađ, prašina). Koncentracija ugljen monoksida, ugljen dioksida, azotnog i sumpornog dioksida i lebdećih čestica (PM), naročito je povećana tokom zime. Lebdeće čestice prečnika 10 mikrometara, a posebno one prečnika 2,5 mikrometra predstavljaju posebnu opasnost po zdravlje stanovništva, jer mogu doprijeti duboko u pluća. 

(FENA/mr)