Milorad Dodik neće biti poželjan gost u evropskim prijestolnicama kao član Predsjedništva BiH, ali za stavljanje na 'crnu listu' ili uvođenje sankcija u slučaju opstrukcije rada bh. institucija u Evropskoj uniji nema jedinstva i političke volje, kaže Florian Bieber, stručnjak za Balkan sa Univerziteta u Grazu, u intervjuu za Zašto?.

Bieber također smatra da ne očekuje da rezultati izbora nagnaju EU i SAD, koje su 2016. stavile Dodika na 'crnu listu' zbog opstrukcije Dejtonskog sporazuma, da pojačaju angažman u BiH kako bi potakli promjene, već da će biti fokusirani na sprječavanje kriza.

Prema prvim rezultatima izbora, čini se da nema nekih većih iznenađenja ni u Republici Srpskoj, ni u Federaciji BiH, ali ima u Predsjedništvu BiH?

Rezultati nisu neko veliko iznenađenje zato što i povratak Željka Komšića nije neka velika promjena, jer je ipak već dva puta bio u Predsjedništvu, i također je bilo jasno da njegove šanse za pobjedu nisu bile loše.

Ali ima još dosta tački koje su nepoznate i koje su možda jako bitne, u smislu kako će izgledati balans snaga u Republici Srpskoj.

Ali, naravno, Predsjedništvo je potpuno drugačije nego što je bilo do sada. Tri nova člana i nijedan nije bio član Predsjedništva u prošlom mandatu.

To su neke bitne promjene. Da li će to voditi u neku promjenu dinamike BiH, to je možda najbitnije pitanje, ali to, naravno, sada nije jasno.

Znamo da su te građanske opcije jako podijeljene i nemaju jak zajednički stav. Nisu dobili koliko su ljudi, ako se to može tako tumačiti, bili nezadovoljni nacionalističkim strankama, zato što oni te građanske stranke ne vide baš kao neku potpuno drugačiju ponudu, ali ipak možda su jači nego što su bili do sada, na prošlim izborima.

Dodik je pobijedio prilično sigurno, sa oko 55 posto glasova, međutim njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) koji je nekad imao i preko šezdeset posto podrške sada je osvojio oko 33 posto glasova. Zašto je došlo do tog pada?

Već 2014. godine je SNSD dosta izgubio i jedva je uspio da dominira u Republici Srpskoj, i to smo također vidjeli kroz te društvene pokrete u Banja Luci, proteste i tako dalje, da postoji veliki stepen nezadovoljstva prema SNSD-u, pogotovo taj osjećaj da ima ta zloupotreba državnih institucije, da postoji dominacija stranke kroz institucije i veliki stepen korupcije.

U Republici Srpskoj SNSD ima trećinu, znači dvije trećine su glasale protiv njih, i to znači da postoji veliki pritisak na one koji su zaposleni u državnim institucijama da glasaju za SNSD. To znači da je taj realni stepen podrške još niži i ljudi su iz pragmatičnih razloga glasali za SNSD, više nego zbog njihovog govora o nacionalizmu, o odbrani Srpske i tako dalje.

To ipak pokazuje neki stepen nezadovoljstva koje još nije jasno da će se prevesti u promjene odnosa snaga u Republici Srpskoj, ali ipak je to signal da Dodik nije više dominantna figura ili da dominira na isti način kako je dominirao prethodnih 12 godina.

Nekoliko članova Predsjedništva su u prošlosti iz različitih razloga bili smijenjeni, međutim ovo je prvi put da u Predsjedništvo ulazi političar koji je na američkoj "crnoj listi", koji je pod sankcijama zbog opstrukcije Dejtonskog sporazuma, a istovremeno se zalaže za disoluciju BiH i odcjepljenje Republike Srpske? Koliko će od svog programa moći ostvariti kroz djelovanje u Predsjedništvu?

Jedino što on može u svojoj funkciji je da vrši neke opstrukcije funkcioniranja institucija BiH. To bi on naravno kao član Predsjedništva mogao da uradi, ali s druge strane njemu će trebati podrška Republike Srpske kao entiteta i poslanika iz Republike Srpske.

Nije dovoljno jasno da li će opozicija u Republici Srpskoj podržati Dodika. Sumnjam u to, iskreno rečeno. I to znači da, možda, ako dođe do promjene vlasti u Republici Srpskoj, on može da bude glasan akter na državnom nivou, ali bez podrške od strane entiteta iz kojeg dolazi.

Naravno, onda dolazi do pitanja do koje mjere će on koristiti tu platformu da otežava funkcioniranje BiH i šta će biti kada bude predsjedavajući Predsjedništva, da li će on moći da putuje da predstavlja BiH na međunarodnom planu, jer ipak je jedan od zadataka članova Predsjedništva da predstavljaju BiH kao državu van granice zemlje.

Za njega će to biti jako teško, jer nema puno povjerenje od strane zapadnih zemalja, pogotovo Sjedinjenih Američkih Država, ali također i unutar Evropske unije.

Sada, naravno, situacija nije više takva da je realno očekivati da će biti smijenjen od strane visokog predstavnika, ipak je ta funkcija prilično slaba ovih dana, ali to naravno zavisi od njegovog ponašanja.

Njegov govor o secesiji, o odcjepljenju Republike Srpske, o tim nacionalnim pitanjima, on to gura već 12 godina kao neki način na koji skriva tu više svakodnevnu korupciju u Republici Srpskoj, i pitanje da li će moći da nastavi i u budućnosti sa tim raznim porukama.

​Dodik je bio u otvorenom verbalnom ratu sa, kako je rekao, ostatcima stare američke administracije i ambasadoricom u Sarajevu Maureen Cormack, a Britance je optužio za otvoreno miješanje u izbore. Da li je moguće očekivati neku diplomatsku izolaciju Dodika i na koji način bi EU i SAD mogli komunicirati sa Dodikom kao članom Predsjedništva koje je ključno za spoljnu politiku i evropske integracije?

Ja mislim da na neke mjere Dodik možda čak i računa, ili bi želio da ima neku blokadu zato što to, naravno, jača njegovu poruku da on brani Republiku Srpsku i da je svijet pun neprijatelja koji žele da unište Republiku Srpsku.

To je, naravno, njegova poruka već 12 godina i duže, i, sa jedne strane, vjerovatno neće biti poželjan gost u zapadnim glavnim gradovima, ali sumnjam da ima raspoloženja unutar Evropske unije da se njega stavi na neku crnu listu ili da se čak uvedu neke sankcije protiv njega.

Za to unutar Evropske unije nema dovoljno jedinstva i nema dovoljno političke volje da se ide na takvu vrstu konfrontacije, ali siguran sam da će on vidjeti da će njegov uticaj biti prilično smanjen zbog toga kako je on viđen u Berlinu, Briselu, Parizu i drugim glavnim gradovima Evropske unije.

U Predsjedništvu neće biti lidera Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragana Čovića sa kojim se Dodik posljednjih godina dobro slagao i zastupali su neke zajedničke stavove. Koliko ga to može onemogućiti u ispunjavaju njegovih ciljeva?

Ja mislim da su Čović i HDZ u prošlosti, kada su bili izvan institucija, kada nisu imali člana Predsjedništva i nisu učestvovali u vlasti, bili jako antiinstitucionalna stranka.

Oni su se zalagali za treći entitet i pokušavali su da unište institucije unutar BiH i to je nešto čega se ja plašim da je realna mogućnost, pogotovo, naravno, taj diskurs koji HDZ već duže vodi da kandidati kao Komšić nisu legitimni predstavnici hrvatskog naroda.

Oni će vjerovatno pokušati da ne priznaju te institucije i na taj način oni možda budu čak destruktivniji van institucija nego kao dio institucija.

U tom smislu, sama činjenica da Čović nije pobijedio na predsjedničkim izborima kao hrvatski kandidat ne znači da on i njegova stranka ne mogu da negativno utiču na funkcioniranje te institucije, također i u nekoj koaliciji zajedno sa Dodikom.

To je i dalje moguće, iako zvanično, naravno, njihova ovlaštenja, njihove mogućnosti su više ograničene nego što bile prije.

Kako vidite godine pred nama? Nastavak onoga što smo imali do sada, pogoršanje ili nešto treće?

Mislim da za to treba ipak da sačekamo krajnji rezultat izbora, zato što će biti velika razlika zavisno od rezultata izbora i formiranja koalicija za vladu u Republici Srpskoj, ali, sveukupno, možda će više to biti neki kraj ili se približava kraj vladavine Milorada Dodika.

Ali i bez njega neće se dramatično promijeniti situacija u Bosni i Hercegovini. Ne postoji saglasnost kako napraviti funkcionalnu državu od te zemlje koja može da se brže priključi Evropskoj uniji.

U tom smislu, ja bih uglavnom očekivao više konfrontacije u sljedećim mjesecima pogotovo zbog HDZ-ovog gubitka člana Predsjedništva, i bar za skoriju budućnost više neki status quo koji će se nastaviti.

Ali ne slažete se s predviđanjima da bi moglo doći čak do sukoba i nasilja?

To je teško zamisliti u ovom trenutku, to ne izgleda kao realni scenario zato što ne vidim nekakve snage kojima je to interes. Možda će najveća mogućnost za sukobe biti između HDZ-a i institucija, i, naravno, ako dođe do nekog sukoba između opozicije i SNSD-a u Republici Srpskoj, ko će tamo dominirati.

Ali, ne govorimo o nekim oružanim sukobima, nego više o političkim sukobima koji mogu da budu jako oštri, jako dugotrajni, ali to je mislim najveća prijetnja u ovom trenutku.

Da li će rezultati izbora u BiH obeshrabriti Evropsku komisiju ili Sjedinjenje Države, ili će ih možda natjerati da se još više angažuju?

Sumnjam da će biti nekog većeg angažmana. Evropska unija i Sjedinjene Države nemaju baš puno snage i ideja šta mogu uraditi sa BiH.

Rezultati više potvrđuju taj stav da se ne angažuju previše i samo da se sprečavaju krize, nego neki veći stepen angažovanja. Ja bih očekivao da će se to nastaviti u budućnosti.

(Fena/az)