Vijeće Evropske unije donijelo je nekoliko zaključaka o proširenju i procesu stabilizacije i pridruživanja kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, podsjetivši da zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo u EU iz februara 2016. godine predstavlja strateško opredjeljenje za napredak ka EU, koje se hitno mora pretočiti u sveobuhvatne reformske rezultate na terenu. 

Vijeće pozdravlja finaliziranje odgovora zemlje na Upitnik Evropske komisije za Mišljenje o zahtjevu za članstvo u EU kroz mehanizam koordinacije i apeluje na Bosnu i Hercegovinu da i dalje koristi ovaj važan mehanizam za pripremu dosljednih i sveobuhvatnih strateških dokumenata za cijelu zemlju, uključujući i one koje zahtijeva Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. 

Pozdravlja usvajanje nekih od reformi orijentisanih ka EU u Bosni i Hercegovini poput akciza ili strategija za cijelu zemlju u oblastima okoliša i ruralnog razvoja. Međutim, Vijeće sa zabrinutošću primjećuje da su retorika podjela i predizborne kampanje značajno usporile tempo reformi, posebice što se tiče Reformske agende – saopćeno je iz Delegacije EU U BiH. 

U saopćenju se navodi da Vijeće ponovo ističe da od Bosne i Hercegovine očekuje da osigura potpunu i učinkovitu provedbu Reformske agende, u skladu s Akcionim planom koji je dogovoren sa vlastima BiH, uz konsultacije sa civilnim društvom, za dobrobit njenih građana te u bliskoj saradnji s Evropskom unijom, međunarodnim finansijskim institucijama i međunarodnim partnerima. 

Inkluzivne socio-ekonomske reforme, jačanje vladavine prava, uključujući jačanje nezavisnosti i nepristranosti, kao i odgovornosti, profesionalizma i efikasnosti, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, protiv radikalizacije i terorizma, protiv neregularnih migracija, kao i reforma javne uprave u skladu sa evropskim standardima na svim nivoima vlasti, te daljnje unaprjeđenje saradnje između svih nivoa vlasti, su i dalje najvažniji prioriteti. 

Nadalje, Vijeće izražava žaljenje zbog nedostatka napretka po pitanju slobode izražavanja i izgradnje nezavisnih medija, te poziva BiH da intenzivira napore na rješavanju ovih pitanja. 

Vijeće apeluje na BiH da usvoji, kao najviši prioritet, odredbe Zakona o krivičnom postupku BiH u skladu s međunarodnim standardima. Takođe poziva na potpuno usvajanje Zakona o sukobu interesa kao i Zakona o obavještajno-sigurnosnoj agenciji. 

Vijeće je primilo k znanju raspisivanje opštih izbora koji su zakazani za 7. oktobar 2018. godine. Vijeće izražava žaljenje zbog nedostatka volje za kompromisom koji su do sada pokazale političke stranke i snažno poziva vlasti Bosne i Hercegovine da hitno izmijene izborni okvir s ciljem da se osigura provedba rezultata izbora u oktobru 2018. godine. 

U ovom pogledu, svi politički lideri trebaju preuzeti odgovornost i pronaći rješenje u vezi sa Domom naroda Federacije BiH. 

Vijeće smatra da se izbornim reformama treba pristupiti u duhu dijaloga, kao važnom pitanju, te takođe poziva BiH da provodi preporuke OSCE-ODIHR-a kako bi približila zemlju evropskim standardima, uz unapređenje demokratskih procesa za buduće izbore. 

Vijeće takođe ima u vidu da se druga pitanja u vezi sa izborima, uključujući odredbe za održavanje lokalnih izbora u Mostaru i za Predsjedništvo BiH, trebaju rješavati u dogledno vrijeme nakon izbora, a u skladu s evropskim standardima; u tom pogledu, Vijeće naglašava da se ne trebaju poduzimati bilo kakvi zakonodavni ili politički koraci koji bi bili dodatni izazov za provedbu presude Sejdić-Finci i drugih povezanih presuda. Ove reforme, međutim, ne mogu uticati na daljnju provedbu Reformske agende. 

Vijeće nadalje ponovno izražava svoje neopozivo opredjeljenje EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje, te ohrabruje sve vlasti i političke snage u BiH da prevaziđu retoriku podjela ukorijenjenu u prošlosti, zaustave veličanje osuđenih ratnih zločinaca, te da aktivno promovišu pomirenje, uključujući kroz obrazovanje. Vijeće ohrabruje Bosnu i Hercegovinu da se dalje aktivno angažuje kroz regionalnu saradnju i izgradnju susjedskih odnosa. 

Vijeće pozdravlja postignuti napredak po pitanju ekonomskog razvoja i konkurentnosti. Međutim, u skladu sa Zajedničkim zaključcima Ekonomskog i finansijskog dijaloga između EU i zapadnog Balkana i Turske, Vijeće poziva Bosnu i Hercegovinu da odgovori na ključne izazove poput slabe vladavine prava, još uvijek oslabljenog poslovnog okruženja, nedostatka jedinstvenog ekonomskog prostora, fragmentiranog regulatornog okruženja, velike i neefikasne javne administracije, značajne neformalne ekonomije, slabog pristupa finansijama za određene segmente ekonomije, korupcije, neujednačenosti tržišta rada sa visokom strukturalnom nezaposlenošću i niskom stopom zaposlenosti koja je povezana sa oslabljenim sistemom obrazovanja, slabim institucionalnim kapacitetima i nedostatkom podrške za investicionu klimu, te da ojača sveobuhvatni okvir za sanaciju banaka. Vijeće takođe ponovno ističe potrebu za daljnje napore vlasti Bosne i Hercegovine u oblasti 

Vijeće ohrabruje vlasti Bosne i Hercegovine na svim nivoima da se aktivno opredijele za proces pripreme Mišljenja Evropske komisije i daju svoj doprinos na zahtjeve Komisije. 

Vijeće ponovo ističe da će tokom pripreme Mišljenja, Komisija trebati posvetiti posebnu pažnju provedbi presude Sejdić-Finci. 

Imajući u vidu da Ustav Bosne i Hercegovine navodi Bošnjake, Hrvate i Srbe kao konstitutivne narode (zajedno sa Ostalima), Vijeće ponovno naglašava da se principi jednakosti svih građana i nediskriminacije moraju biti u potpunosti zagarantovana. Vijeće će se očitati o procesu integracija Bosne i Hercegovine u EU na osnovu budućeg Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU – saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.

(FENA/md)