Piše: Angelina ALBIJANIĆ-DURAKOVIĆ

Kada je u maju prošle godine svečano otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda Butila u Sarajevu, čime je obilježena posljednja faza velikog projekta koji je obuhvatio obnovu ovog postrojenja, okarakterisano je to kao još jedan korak u smanjenja zagađenosti voda i poboljšanju kvaliteta života građana Kantona Sarajevo.

Međutim, ubrzo nakon što je obnovljeno postrojenje počelo sa radom, pojavile su se i tvrdnje da i pored ogromnih ulaganja u obnovu uređaja u Butilama problem nije riješen, jer je zanemareno pitanje odlaganja mulja koji nastaje nakon procesa pročišćavanja... Ima li u tome istine i šta to znači?

GDJE ODLAZI MULJ NAKON PROČIŠĆAVANJA VODE: Ukrako, ove tvdnje jesu tačne, međutim iz KJKP "Vodovod i kanalizacija" kažu da "tretman dehidriranog mulja" nije ni obuhvaćen projektom "Obnova postrojenja za preradu otpadnih voda Butila u Sarajevu“ te da je za ovaj problem urađena nova studija kojom su predložena konkretna rješenja.

- U okviru iznalaženja mogućnosti dodatnog tretmana dehidriranog mulja koji nastaje kao nus produkt u procesu prečišćavanja otpadne vode, a što nije  bilo  predmetom  Sporazuma o zajmu a shodno tome nije mogao biti ni dio Ugovora za radove sanacije, rekonstrukcije i izgradnje novih objekata na Postrojenju, urađena je Studija za dodatni tretman i odlaganje mulja sa PPOV Butila-Sarajevo. U istoj su detaljno data konkretna rješenja dodatnog korištenja dehidriranog mulja. Studiju je izradio JV IPSA Institut d.o.o.  Sarajevo i Institut za ekološki inženjering, Maribor. Studijom su date mogućnosti dodatnog korištenja dehidriranog mulja i ista je osnova za donošenje konačne odluke i rješavanje problema korištenja i zbrinjavanja dehidriranog mulja u narednom periodu, pojašnjavaju za DEPO Portal iz kabineta direktorice VIK-a Azre Muzur.

Kao najoptimalnija varijanta pominje se izgradnja postrojenja za dodatno dehidriranje-isušivanje mulja i njegov transport na suspaljivanje u cementare.

Međutim, to je samo jedan dio problema... Drugi predstavlja nezadovoljavajuća kanalizaciona mreža i direktno slivanje kanalizacije u rijeku Miljacku, što već samo po sebi poziva na opasnost.

VODA SE PROČIŠĆAVA, A MILJACKA ZATRPAVA: Odgovarajući na pitanje kakva je trenutna situacija sa otpadnim vodama u Kantonu Sarajevo, ali i u Federaciji BiH, odnosno koliki postotak voda se prečišćava i da li je taj podatak zadovoljavajući, iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH navode da je u Kantonu Sarajevo situacija jasna - postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda imamo, ali zadovoljavajuću kanalizacionu mrežu i priključenost na postrojenje nemamo!

- U Sarajevu imate situaciju da određeni broj kanalizacionih kolektora nije priključen na glavni - dovodni do postrojenja, nego završavaju direktno u rijeci Miljacki. Radi toga, kroz grad protiče rijeka lošeg kvaliteta, a plaća se rad postrojenja. To znači da građani Sarajeva neće osjetiti koristi od izgrađenog postrojenja sve dok se ne izvrši rekonstrukcija i dogradnja kanalizacione mreže i identificira kao jedno od prioritetnih pitanja za Sarajevo, pojašnjava za DEPO Portal Indira Sulejmanagić, rukovodilac sektora zaštite okoliša pri FZO FBiH.

Prema podacima ovog fonda, procenat priključenosti stanovništva koje živi u aglomeracijama (>2000 EBS) na postrojenja za prečišćavanje urbanih otpadnih voda je 5% u FBiH, dok je priključenost na javni kanalizacioni sistem 46%.

- Gledajući kapacitete izgrađenih postrojenja ispada da oni pokrivaju oko 50% ukupnog broja stanovnika FBiH u aglomeracijama, dok stvarno do istih dolaze otpadne vode od samo 5% stanovnika FBiH u aglomeracijama, naglašava Indira Sulejmanagić.

IMAJU LI GRAĐANI SARAJEVA RAZLOGA ZA STRAH: Nekad je situacija sa pitkom vodom bila mnogo gora, a zbog nefunkcionalnosti postrojenja na Butilama, cjelokupan otpad (biološko zagađenje, pijesak, tekstil, plastika itd.) uključujući i mulj, završavao je u rijeci Bosni. Stoga u ViK-u ističu da obnovljeno postrojenje svojim radom "unapređuje stanje nizvodnih ekosistema, a samim tim i životne uslove stanovništva kroz reduciranje izloženosti građana zagađenim vodama rijeka Miljacke i Bosne".

Ipak, problem mulja i dalje ostaje na snazi... Šta se s njim dešava?

- Trenutno, proizvedeni dehidrirani mulj se deponuje na dvije privremene deponije/lagune koje se nalaze u okviru vlastite parcele i koje su izgrađene prema modelu gradske deponije u tri sloja: folija, geotekstil i šljunak. Također su, dodatno, urađene laboratorijske analize utjecaja drenažnih otpadnih voda sa privremenih deponija koje gravitiraju prema rijeci Bosni, a prema kojima nije utvrđen nikakav štetan utjecaj ovih voda na prirodni recipijent, pojašnjavaju iz KJKP "Vodoovod i kanalizacija".

PPOV BUTILA: Analize koje su vršene pokazale su da sam mulj ne predstavlja potencijalnu opasnost za okoliš i stanovništvo s obzirom da ne sadrži bilo kakve patogene i slične materije

Osim toga, kako navode, rađene su i detaljne analize mulja, zraka, vode i zemlje na PPOV Butila od strane NUA Instituta iz Beča. Te analize su utvrdile da u mulju nema povećane koncentracije teških metala, pesticida, organskih polutanata i parazita.

I zaposlenici koji rade na PPOV Butila prolaze redovne zdravstvene preglede na kojima nije utvrđen bilo kakav negativan utjecaj rada postrojenja na zdravlje ljudi.

- Analize koje su vršene pokazale su da sam mulj ne predstavlja potencijalnu opasnost za okoliš i stanovništvo s obzirom da ne sadrži bilo kakve patogene i slične materije. To je pokazala i sama studija koja je analizirala i moguću opciju korištenja mulja za kompostiranje. Osim povećane koncentracije kadmijuma, svi ostali teški metali su u dozvoljenim granicama, karegorički tvrde u VIK-u.

RIJEKA BOSNA - NAJVEĆI ZAGAĐIVAČ: Postrojenje za prečišćavanje otpadnjih voda Sarajeva izgrađeno je još prije rata. Ključni razlog za njegovu gradnju i tada je bila zaštita vode rijeke Bosne, obzirom da se Sarajevo, kao najveći grad u zemlji i najveći zagađivač, nalazi na samom gornjem toku ove rijeke.

- Time rijeka Bosna već od svog gornjeg toka, pa sve do ušća, postaje najzagađeniji vodotok u našoj zemlji, ističe Indira Sulejmanagić za DEPO Portal.

Stoga je i realizacija projekta "Obnova postrojenja za preradu otpadnih voda Butila u Sarajevu“, sa stanovišta očuvanja životne sredine i zaštite okoliša, od vitalnog značaja ne samo za Kanton Sarajevo, već i za Federaciju odnosno državu BiH u cjelini.

- Najveće direktne koristi od izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda imaju prvenstveno nizvodni korisnici. Također, prema važećoj regulativi i EU i domaćoj, ali i prema strateškim i planskim dokumentima, izgradnja postrojenja za najveće gradove (>100.000 stanovnika) spada u prioritetne aktivnosti kada je u pitanju zaštita voda. U tom smislu je ovaj projekt važan i za Kanton Sarajevo, s tim što će se puni efekti moći očekivati tek kada se izvrši ozbiljna rekonstrukcija i dogradnja kanalizacione mreže i spajanje svih odvoda na kolektore kojima se otpadne vode dopremaju do postrojenja na tretman, pojašnjava naša sagovornica.

Iz KJKP "Vodovod i kanalizacija" naglaglašavaju i da je primarni cilj projekta "Butile" bio "prečišćavanje otpadne vode, obrada mulja i proizvodnja i iskorištenje energije" te da su realizacijom ugovora svi postavljeni zadaci u potpunosti ispunjeni, a rad postrojenja ispunio sve postavljene ciljeve i očekivanja.   

ZAŠTO EU ULAŽE NOVAC U PROČIŠĆAVANJE BH. VODA: Evropska unija je razvila visoke standarde u oblasti upravljanja vodama i njihov stav je jasan - to isto očekuju i od zemalja koje teže članstvu u EU. To također uključuje razvoj vodne i sanitarne infrastrukture.

- Provedba pravne stečevine EU u oblasti kvaliteta vode u Bosni i Hercegovini je neujednačena zbog nedostatka odgovarajućih propisa i kompleksnih administrativnih sistema. Ispuštanje neobrađenih otpadnih voda te pristup pitkoj vodi i dalje su ključni izazovi, ističe Jamila Milović-Halilović, glasnogovornica Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.

Stoga je Evropska unija dosada podržala razvoj sanitarnog i vodnog sektora u BiH sa preko 50 miliona eura. Konkretno, za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda "Butila", EU je uložila 13 miliona eura, a ukupni budžet projekta je iznosio 25,6 miliona eura.  

- Ovaj projekat je podržan u cilju smanjenja zagađenje površinskih voda gradskim otpadnim vodama koje se bez obrade direktno ispuštaju u rijeke Miljacku i Bosnu. Projekat je uključivao popravku i zamjenu primarne i sekundarne kanalizacione mreže te unapređenje učinkovitosti sistema prikupljanja otpadnih voda u Kantonu Sarajevo, navodi u razgovoru za DEPO Portal Jamila Milović-Halilović.  

Podrška EU upravljanju vodnim resursima u BiH

Pored Sarajeva, Evropska unija je u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama dosad podržala unapređenje sistema kanalizacije i upravljanja otpadnim vodama u još sedam drugih gradova u Bosni i Hercegovini: Banja Luci, Bihaću, Bijeljini, Ljubuškom, Međugorju, Mostaru i Živinicama. Zahvaljujući ovim infrastrukturnim projektima okolišno okruženje rijeka u Bosni i Hercegovini je znatno poboljšano. Time su unaprijeđeni i životni uslovi stanovništva u ovim područjima,jer su projekti doprinijeli smanjenju zagađenosti površinskih voda te većoj učinkovitosti i boljem kapacitetu sistema prikupljanja otpadnih voda. Svi ovi projekti dio su šire podrške Evropske unije sektoru okoliša u Bosni i Hercegovini, uključujući jačanje kapaciteta, okolišne infrastrukture i upravljanje vodnim resursima, ističu iz Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.

ZAŠTO JE VAŽNO ZAŠTITI VODU U BIH: Zaštita voda je jedan od ključnih segmenata ukupne zaštite okoliša. Šta to podrazumijeva u praksi?

- To znači da želimo zaštiti resurse površinskih i podzemnih voda u pogledu kvaliteta vode kako bi se dostiglo dobro ekološko i dobro hemijsko stanje površinskih i podzemnih voda, tako da bi se za sve legitimne korisnike, kao i za potrebe ekosistema vezanih za vodne resurse obezbijedio adekvatan fizičko-hemijski i ekološki kvalitet površinskih i podzemnih voda. Vodni resursi, kao i općenito okolišni resursi, imaju kapacitete da do određene mjere mogu podnijeti različite pritiske-zagađenja, ali svako prekoračenje tih kapaciteta znači ozbiljne posljedice za stanje voda, kao i općenito okoliša. Jednom narušeno stanje je vrlo teško popraviti, jer neke štete su trajnog karaktera, upozorava Indira Sulejmanagić, rukovodilac sektora zaštite okoliša pri FZO FBiH.
 

Danas se u svijetu rade i posebne metode kojima se nastoji izvršiti i finansijska valorizacija prirodnih resursa, kako bi se njihova vrijednost mogla izraziti i u novcu, a sve kako bi se moglo zorno predočiti šta se zaista dobija, a šta gubi ovim projektima

Sve to govori koliko su projekti postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda važni, premda su i vrlo nepopularni radi visokih investicija i troškova njihovog rada.

- Danas se u svijetu rade i posebne metode kojima se nastoji izvršiti i finansijska valorizacija prirodnih resursa, kako bi se njihova vrijednost mogla izraziti i u novcu, a sve kako bi se moglo zorno predočiti šta se zaista dobija, a šta gubi ovim projektima, pojašnjava sagovornica DEPO Portala.

No, iako se u Federaciji BiH u posljednjih nekoliko godina puno uradilo na planiranju i izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ove aktivnosti nije adekvatno pratila izgradnja kanalizacione mreže. Također, i dalje je aktivan problem otpadnih voda u Tuzli i Zenici, kao najvećih aglomeracija u kojima ovo pitanje još nije riješeno.

Međutim, bez obzira na sve to, na ovom polju u Bosni i Hercegovini stvari se ipak kreću u pozitivnom smjeru... Od 2006. godine na snazi je novi Zakon o vodama, a od 2015. nova Uredba o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije, kojom se utvrđuju uvjeti prikupljanja, prečišćavanja i ispuštanja urbanih otpadnih voda, uvjeti prečišćavanja i ispuštanja tehnoloških otpadnih voda u okoliš ili kanalizaciju i granične vrijednosti emisija otpadnih voda kod ispuštanja istih u okoliš ili sisteme javne kanalizacije.

Ovo su samo osnovni od niza propisa koji uređuju oblast voda, a donošenjem svakog novog propisa pravi se i novi napredak te doprinosi boljem uređenju ove oblasti.

Uz dozu sarkazma zaključimo kako, eto, i Bosna i Hercegovina, može ići naprijed, bar u onom segmentu društva gdje nacionalni interesi ne vode glavnu riječ!

Prethodne EU reportaže možete čitati OVDJE.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN)