Nakon što je Kosovo nedavno deportovalo šestoricu Turaka koje Ankara smatra sljedbenicima Fethullaha Gulena, mediji izvještavaju da su i pojedini turski državljani u BiH suočeni s mogućnošću izručenja. Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić potvrdio je za DW da „BiH i Turska imaju komunikaciju u vezi s tim pitanjem i da BiH postupa u skladu s molbama i zahtjevima iz Turske“.

„Taj postupak je u operativnoj fazi i ne mogu vam otkriti detalje, ali mogu da garantujem da će sve što ćemo u tom smislu učiniti, biti u skladu s Ustavom i zakonima BiH. Bez obzira na to o kakvim se zahtjevima i molbama radi, mi ih nećemo ispuniti ako to ne bude u skladu s našim Ustavom i zakonima“, poručio je Mektić.

Ministar bezbjednosti je dodao da se Bosni i Hercegovini ne može ponoviti slučaj „Alžirske grupe“, jer će se postupati u skladu sa zakonom, ali i propisima koji regulišu međudržavnu saradnju na bezbjednosnom planu.

„BiH je članica Interpola i ako se putem Interpola za nekim raspiše potjernica, onda je to za nas postupanje u skladu sa zakonom. Ne znam da li će to da liči na slučaj ’Alžirske grupe’, ali sam siguran da će naši postupci biti u skladu s propisima BiH i propisima međunarodnih organizacija kojima smo mi pristupili. Ne mogu da prejudiciram da li će se nešto dogoditi u tom smislu, ali morate znati da države svakodnevno jedna od druge traže krivično-pravnu i međunarodnu pomoć. Mi ne možemo a priori da odbijemo zahtjev Turske za neku pomoć, ali sve mora biti u skladu s našim zakonima i interesima BiH“, ističe Mektić.

Zbog interesa velikih zaboravljaju i patriotizam

Mnogi međutim sumnjaju u sposobnosti zvaničnika BiH i njihove namjere u pogledu zaštite zakona i Ustava. Politička komentatorka iz Sarajeva Ivana Marić kaže da BiH nije nikakva velesila i dodaje da se ta država zbog čega ponekad nađe u situaciji da odluke donosi u skladu sa željama velesila. „Srpska strana u BiH često, ako ne i uvijek, udovoljava zahtjevima susedne Srbije ili Rusije, hrvatska strana odluke prilagođava Hrvatskoj, bošnjačka strana Turskoj, a svi zajedno zahtjevima SAD i evropskih velesila. Kada sve to saberemo, dođemo do zaključka da mnoge stvari iz domena spoljne, ali i unutrašnje politike, ne donosimo u skladu s interesima BiH, već u skladu s interesima onih koje ne želimo da razljutimo ili kojima želimo da se dodvorimo. Pri tom zaboravimo na patriotizam, važeće pravne norme, interese građana, pa čak i osnovna ljudska prava državljana BiH, a posebno državljana drugih država“, kaže Ivana Marić za DW.

Ona podsjeća da su vlasti BiH pogazile ljudska prava pripadnika tzv. „Alžirske grupe“ 2002. godine kada su ih isporučile SAD gdje su završili u ozloglašenom zatvoru Gvantanamo.

„Zlatko Lagumdžija, koji je tada bio predsjedavajući Veću ministara BiH, naveo je da su imali nalog iz Bijele kuće da preuzmu tu grupu uz prijetnju da će se Sjedinjene Američke Države povući iz BiH i da će BiH biti ostavljena bez podrške SAD. Ne znam da li je strašnije to što je SAD prijetnjom ostvarila svoj cilj ili to što su vlasti BiH, da bi udovoljile Amerikancima, pogazile sopstveni pravni sistem. S druge strane, ta ista Amerika odbila je da uradi isto za Tursku vezano za njihov zahtjev Bijeloj kući da uhapse i isporuče Fethullaha Gulena.

Sjedinjene Američke Države odbile su to da urade po cijenu pogoršavanja i zaoštravanja odnosa sa Turskom. Odmah nakon pokušaja puča i u BiH se osjetio progon ’gulenovaca’, kako zovu osobe koje dovode u blisku vezu s Fethullahom Gulenom. I pored veoma bliskih, pa i familijarnih odnosa između Bakira Izetbegovića i Recepa Tayyipa Erdogana, Stranka demokratske akcije (SDA) nije uspjela u prvom mahu da udovolji Erdoganu i da protjera sve ’gulenovce’, odnosno da pozatvara sve što se nalazi u njihovom vlasništvu. Međutim, vremenom im je to sve više polazilo za rukom, pa je nedavno i Univerzitet Burch, koji im je najviše smetao, prešao u britanski posjed“, tvrdi Ivana Marić.

Erdoganova očekivanja

Priču o izručivanju „gulenovaca” aktuelizovala je nedavna deportacija šestorice turskih državljana sa Kosova. Premijer Kosova Ramuš Haradinaj zbog toga je smijenio ministra unutrašnjih poslova i šefa obavještajne službe, i sada trpi žestoke kritike turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. „Na redu je BiH i logično je da Erdogan od svog bliskog prijatelja Bakira Izetbegovića očekuje uslugu sličnu onoj koju je dobio od kosovskih vlasti. Problem je to što SDA ne može sama da donese odluku o tome, posebno zato što je pri raspodjeli vlasti pravosuđe uzela Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH), a bezbjednost Savez za promjene. Nadamo se da će, kao što ističe Dragan Mektić, BiH poštovati sopstvene zakone i da ovoga puta vlasti BiH neće pogaziti nečija ljudska prava kako bi se dodvorili 'velikima'“, kaže Ivana Marić.

Ankara optužuje imama Muhameda Fethullaha Gulena i njegov pokret Hizmet (služenje, tur.) za organizovanje neuspješnog puča u Turskoj 2016. godine. Tada su se na udaru kritika Erdoganovih simpatizera našle i obrazovne institucije u BiH, Bosna Sema, koje se dovode u vezu s liderom Hizmeta. Mišljenja o djelovanju Fethullaha Gulena su podijeljena. Na Zapadu ga smatraju pobornikom „umjerenog islama“, dok pojedini u BiH tvrde da Hizmet djeluje „zavjerenički“, svrstavajući ga u red „sumnjivih sekti“ koje djeluju u Bosni i Hercegovini.

(Dw.com, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)