Britanski teorijski fizičar Stephen Hawking i jedan od najvećih naučnika svoje generacije, umro je u dobi od 76 godina u svojoj kući u Cambridgeu, objavila je njegova porodica u srijedu u ranim jutarnjim satima.
"Duboko smo žalosni što je naš dragi otac danas preminuo. Bio je veliki naučnik i izvanredan čovjek čiji će rad i naslijeđe dugo živjeti", poručila su Hawkingova djeca Lucy, Robert i Tim.
"Njegova hrabrost i upornost, zajedno s briljantnim umom i humorom, inspirirala su ljude širom svijeta", stoji u objavi.
Hawking, rođen u Oxfordu 1942. godine, završio je studij fizike na Univerzitetu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije odbranio na Univerzitetu Cambridge.
Godine 1974. postao je članom Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih naučnih udruženja na svijetu, a potom profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Univerziteta Cambridge, gdje su nekad predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca.
Poznat je po doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, te popularnim pisanim djelima u kojima iznosi svoje teorije o svemiru.
Najpopularnije djelo mu je naučni bestseler "Kratka povijest vremena" (A Brief History of Time) koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa i tamo se zadržao rekordnih 237 sedmica. Doživotni je član Papinske akademije znanosti i dobitnik brojnih nagrada, uključujući najprestižniju civilnu nagradu u SAD-u, Predsjedničku medalju slobode.
Bolest ubija većinu u prvih pet godina
U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan, u kolicima, vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa je s okolinom komunicirao jedino uz pomoć računalnog sintetizatora glasa.
Godine 1963. postavljena mu je dijagnoza nakon koje su doktori su predvidjeli da će živjeti još samo dvije godine jer ova bolest ubija većinu pacijenata u prvih pet godina.
Hawking je još jednom pobijedio bolest 1985. godine kada je dobio upalu pluća i završio u komi. Doktori su tada njegovu suprugu Jane upitali hoće li isključiti aparate za održavanje na životu, što je ona odbila. Hawking je u dokumentarnom filmu 2013. izjavio da je njegova supruga insistirala da ga se vrati u Cambridge, a sedmice intenzivne njege nakon toga bili su najmračniji u njegovu životu.
"Imam želju iskoristiti baš svaku sekundu svog života"
Hawking je zbog problema s dišnim putevima hospitaliziran nekoliko puta. Zbog bolesti je izgubio i sposobnost govora te se javnosti obraćao putem komunikacijske platforme razvijene u saradnji s Intelovim istraživačima, tehnologijom koja na temelju njegovih zapisa predviđa riječi i fraze koje često koristi. Potrebna mu je stalna njega jer sam ne može pokretati invalidska kolica. Međutim, bolest ga nije spriječila u naučnom radu.
U filmu iz 2013. Hawking je također rekao: "Imam želju iskoristiti baš svaku sekundu svog života jer bi svaki dan mogao biti moj posljednji." Postao je veliki uzor osobama s bolestima i poteškoćama širom svijeta zbog svoje ustrajnosti, a stručnjaci su izjavili da je njegov slučaj zaista izniman.
"Ova bolest je jako varijabilna na mnogo načina. U prosjeku osobe žive dvije do tri godine nakon dijagnoze. To znači da neki žive duže, a neki i vrlo dugo. Životni vijek ovisi o dvije stvari, utjecaju bolesti na neurone koji upravljaju dišnim mišićima te na mišiće za gutanje. Ako na njima nema simptoma, možete duže živjeti. Hawkingov slučaj je zaista zapanjujuć. On je prava iznimka", izjavio je za Scientific American profesor neurologije i direktor centra za ALS na univerzitetu u Pennsylvaniji Leo McCluskey.
(Index.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook