U zapuštenoj zemlji, ratom podvojenoj teritorijalno i nacionalno, oko 20.000 ljudi iz BiH, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore... bez ikakve medijske najave, nedavno se okupilo na planini Igman iznad Sarajeva, na godišnjicu Igmanskog marša iz Drugog svjetskog rata. Ove godine neki od govornika su spomenuli i godišnjicu holokausta kao i godišnjicu smrti Srđana Aleksića iz Trebinja, kao paradigmu čovječnosti ubijenih Gorana Čengića ili  Sekule Stanića... iz posljednjeg agresivnog rata. 

Prije nekoliko godina direktor Muzeja AVNOJ-a u Jajcu mi je rekao da bilježe preko 25.000 posjetilaca godišnje samo iz Slovenije, a mnogostuko više iz Hrvatske i Srbije. Ljudi sigurno ne dolaze radi pukog poklonjenja davnim ratnim akterima. Ljudi osjećaju potrebu tragati za izvorištima moralnih i etičkih načela.  

Ni jedna religija i ni jedna imperija nije uspjela na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine da bude potpuni gospodar. Ta činjenica je ponukala najvećeg hrvatskog književnika Miroslava Krležu da zapiše: „Na stećcima su davno uklesane poruke onog i onakvog svijeta o kom moderna Europa danas sanja". Danas znamo da su nekropole sa stećcima služile svim stanovnicima Bosne, bez obzira na njihov vjerski karakter (katolicima, pravoslavnim i pripadnicima Crkve bosanske), uz različite pokopne obrede.

Za čitavo vrijeme vladavine Osmanlija sve vjerske i etničke zajednice su uspjele sačuvati svoj vjerski i kulturni identitet, tako da je priča o opasnosti gubljenja narodnog (tzv. nacionalnog) identiteta u modernom vremenu bespredmetna.

Ni jedna religija i ni jedna imperija nije uspjela na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine da bude potpuni gospodar. Ta činjenica je ponukala najvećeg hrvatskog književnika Miroslava Krležu da zapiše: „Na stećcima su davno uklesane poruke onog i onakvog svijeta o kom moderna Europa danas sanja"

Dolaskom Austrougarskog carstva osniva se Landesmuzeum, čiji se naziv u prevodu zadržao do danas. Misija muzeja je po Kallayu (zajednički ministar finansija A-U Monarhije) imala trostruku ulogu. U najširem smislu tadašnji institucionalni konglomerat koji je prvobitno kombinirao aktivnosti muzeja, biblioteke, galerije, arhiva, i instituta za naučna istraživanja, trebao je da promiče uvođenje zapadne civilizacije. Druga misija je bila dokazivanje da monarhija može unapređivati i širiti znanje na novostečenoj teritoriji, a treća je bila Kallayeva negacija srpskih i hrvatskih teritorijalnih pretenzija. 

Habsburški zvaničnici su se nadali da će uposlenici muzeja otkriti brojne dokaze o bosanskoj posebnosti i pobiti suprotstavljene teze da su Bosanci Srbi odnosno Hrvati. Današnje stanje Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, još uvijek najveće i najstarije kulturne institucije na Balkanu je opće poznato. 

Drugi svjetski rat zatiče Bosnu i Hercegovinu podijeljenu na banovine između Hrvatske i Srbije, tzv. Sporazumom (1939.) Cvetković – Maček. 

U toku Drugog svjetskog rata položaj Bosne i Hercegovine kao ravnopravne republike svih njenih naroda i narodnosti u Federaciji Jugoslaviji, je utvrđen na Prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a 25./26. novembra 1943. godine, u Mrkonjić Gradu, a potom i na Drugom zasjedanju u Sanskom Mostu (od 30. juna do 02. jula 1944.). Borbi protiv fašizma su se pridružili i mnogi pravoslavni sveštenici, muslimanski prvaci ali i katolički franjevci (dvojica su franjevaca prisustvovali II zasjedanju AVNOJ-a, u Jajcu). SFR Jugoslavija je izvorni član Ujedinjenih nacija o čemu svjedoči Povelja potpisana 26.6.1945. godine.

Za čitavo vrijeme vladavine Osmanlija sve vjerske i etničke zajednice su uspjele sačuvati svoj vjerski i kulturni identitet, tako da je priča o opasnosti gubljenja narodnog (tzv. nacionalnog) identiteta u modernom vremenu bespredmetna

Socijalistička Jugoslavija je stvorila pojam konstitutivnih naroda odnosno naroda koji nemaju drugu državu. Tako konstitutivnost nisu dobili Albanci, Mađari, Italijani... iako je dobro funkcionirao nacionalni ključ u skladu sa bosanskohercegovačkom tradicijom. Hrvatski povjesničar prof. Dejan Jović naglašava da u EU ne postoji ni jedna zemlja koja u svome ustavu sadrži pojam konstitutivnosti naroda, jer je takav socijalistički odnosno sovjetski princip u suprotnosti sa građanskim društvom i liberalnom demokracijom na čemu se temelji EU. 

Na kraju XX stoljeća, nakon polustoljetne ere jedinstvene vrste socijalizma u svijetu i izgradnje, u vrijeme disolucije države SFR Jugoslavije, Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 22. maja 1992. godine, primila Republiku Bosnu i Hercegovinu za svog punopravnog člana. Istovremeno režimi susjednih država Srbije i Hrvatske su u periodu 1992./95. godine, organizirali najveće sustavno uništavanje tragova postojanja države Bosne i Hercegovine, provodeći ranije utemeljene ideje o Velikoj Srbiji i Velikoj Hrvatskoj. 

U posljednji agresivni rat 1992./95. godine, Bosna i Hercegovina ulazi kao industrijski najrazvijenija oblast u bivšoj državi, a iz rata izlazi opljačkana i privredno najnerazvijenija. Ta pljačka od strane susjednih zemalja se na razne načine nastavlja do danas (pljačka resursa, hidropotencijala, naknada za potopljeno zemljište, neba, naftovoda, nekretnina u susjednim državama...). 

Problem naše današnje države je što je Dejtonski mirovni ugovor samo institucionalizirao teritorijalnu, ratom nametnutu podjelu po etničkim principima, zanemarujući druge općepoznate karakteristike koje definiraju administrativne oblasti i EU regione. 

Tu podvojenost teritorijalnog i nacionalnog u Bosni i Hercegovini je svojevremeno u jednom svom i danas aktuelnom stihu,  implicirao veliki Mak Dizdar: 

Al u domu tvome
Kad će domovina?

Uz stećke i devastirane spomenike NOB-a, kao spomenike univerzalnih državno-pravnih vrijednosti multinarodne Bosne i Hercegovine, nalaze se i brojni spomenici iz posljednjeg rata. 

Problem naše današnje države je što je Dejtonski mirovni ugovor samo institucionalizirao teritorijalnu, ratom nametnutu podjelu po etničkim principima, zanemarujući druge općepoznate karakteristike koje definiraju administrativne oblasti i EU regione

Novinarka Tina Jelin Dizdar je jedna od istraživača (2014.) stanja spomenika iz antifašističke i nove historije Bosne i Hercegovine. „U BiH ne postoji pravni okvir za izgradnju spomenika. Podjele, duboko ukorijenjene u složeni politički sistem BiH, sa njenim entitetima, kantonima i općinama, stvorile su situaciju u kojoj niko ne može tačno da kaže ko gradi spomenike i da li oni oslikavaju istinu o sukobima devedesetih ili samo potpiruju etničke predrasude. Dozvolu za gradnju spomenika u Bosni i Hercegovini izdale su 143 opštine, mada su mnogi izgrađeni i bez prethodnog odobrenja. Ukupni troškovi izgradnje spomenika procjenjuju se na stotine miliona eura. S druge strane, kontinuirano propadaju ili se sa namjerom ruše spomenici antifašističke historije BiH, poput Partizanskog spomen groblja u Mostaru, arhitektonsko zdanje čuvenog Bogdana Bogdanovića, Spomen park Vraca u Sarajevu, Spomen područja na Sutjesci ili pak zgrade ZAVNOBIH-a u Mrkonjić Gradu...“

Lideri susjednih država, tzv. međunarodna zajednica i domaći trabanti najočiglednije i dalje zloupotrebljavaju multinarodni karakter Bosne i Hercegovine, najstarije države u ovim granicama u Evropi, i nalaze sugovornike za etnički dijalog između bosanskohercegovačkih grupa (naroda) i svojih država. Upravo svjedočimo potpisivanju raznih deklaracija između zvaničnih predsjednika i premijera susjednih država Hrvatske i Srbije i samozvanih predstavnika naroda iz Bosne i Hercegovine koji čak predlažu i izmjene izbornog zakona u kojima bi na teritoriji FBiH Hrvati glasali za Hrvate, a Bošnjaci za Bošnjake. 

U državi u kojoj nije izgrađena ni polovina cestovnog koridora Vc, koji je preduvjet za izlazak BiH iz saobraćajne izolacije, u zemlji koja vapi za jeftinim brzim cestama, odjednom se žuri sa međunarodnom inicijativom „kružne autoceste“ za Beograd. Sjeverna trasa (Sarajevo – Tuzla – Brčko - Bjeljina – Beograd) ima dubokog smisla jer povezuje oko četiri miliona stanovnika, što se ne može reći za južnu trasu preko nedođija Požege, Rogatice, Sokoca... koja kao omogućava brzi ulazak „turista“ u Sarajevo?! Istovremeno se predlaže korekcija granica na Drini gdje bi Srbiji, na nekim dijelovima, pripao čitav tok Drine zajedno sa zajednički građenim hidroelektranama Zvornik i Bajina Bašta. 

U državi u kojoj nije izgrađena ni polovina cestovnog koridora Vc, koji je preduvjet za izlazak BiH iz saobraćajne izolacije, u zemlji koja vapi za jeftinim brzim cestama, odjednom se žuri sa međunarodnom inicijativom „kružne autoceste“ za Beograd

Radi insistiranja na dogovoru „nabrzaka“ veličini kapitala o kojem je riječ, zanemarivanja drugih ekonomski opravdanih pravaca /Jadransko-Jonska autocesta i izlazak BiH na more – Neum; Lašva – Travnik – D. Vakuf (Bugojno) – Jajce... Bosanska Krajina.../ postoji vjerovatnoća da ima drugih skrivenih ciljeva. 

Ko i koje stranke onda mogu artikulirati opće interese bosanskohercegovačkog društva?

Narodni interesi u složenoj državi se brane kroz Dom naroda, poštivanjem presuda domaćih i međunarodnih sudova, legalnim izmjenama ustava i donošenjem novih zakona koji će štititi društvo od političkih blokada (kroz Dom naroda) i zaduživanja bez odgovornosti, a sve u društvu „nakaznog hibrida kapitalizma bez kapitala i socijalizma bez socijalne sigurnosti“ – Vuk Perišić.  

Mirovni ugovor između Republike Bosne i Hercegovine i agresora Hrvatske i Srbije (Dejton-USA)  je potpisan 14. decembra 1995. godine, u Parizu, uz prisustvo „kumova“ članova kontakt-grupe. Nažalost, Mirovni sporazum nije obezbijedio građanska prava (presude Evropskog suda za ljudska prava: Sejdić/Finci, Pilav, Zornić, Šlaku...), nije omogućio povratak (Aneks VII), nije stvorio funkcionalnu državu, a presude Haškog tribunala se zvanično osporavaju, a zločini poriču. 

Novom Strategijom EU za Balkan, BiH je puštena „nizvodu“. Time je EU pokazala kontinuitet katastrofalnog nerazumijevanja odnosa na zapadnom Balkanu. Malo potom, sa Karnevalfesta 2018. iz Čapljine, odaslane su morbidne političke poruke i to: tabut sa nišanom na kojem je pisalo Željko K. i paljenjem „lošeg“, lutke sa likom Karmela Ađijusa (Carmel Agius), sudije Haškog tribunala.

Ako smo mi žabe u loncu koje su izgubile osjećaj za preživljavanje, onda je potpuna odgovornost za postojeće stanje na političkim strankama. Uzgred rečeno, o mnogima mislim da su...  Da, baš to

Veoma je važno vjerovanje u snagu moralnih i etičkih načela stranaka i njihovih lidera. U cijeloj ovoj priči zanimljiv je doprinos očuvanju građanskog društva i navedenih načela u našem poslijeratnom vremenu više političkih ličnosti i partija, a zašto to ne istači, g. Željka Komšića koji je hrabro ulazio u višegodišnje političke i druge borbe kao legalista. Ustav BiH ni u jednom aneksu ili članu, pored svih već navedenih bitnih manjkavosti, nigdje nije predvidio da narodi glasaju za predstavnika samo svog naroda, već da izabrani predstavnici moraju biti iz različitih naroda (tzv. narodni ključ koji je uvijek dobro funkcionirao u BiH). Svako drugo tumačenje Ustava BiH je veliko podmetanje i neistina. 

Gospodo autokrati, promjenite aktuelni Ustav pa ozvaničite da „crnci glasaju za crnce, a bijelci za bijelce“ pa će nam se smijati i sažalijevati nas, cijela planeta.    

Njemački historičar Hagen Schulze pišući o moralnom uništenju Njemačke nakon Drugog svjetskog rata je zabilježio: „Postavljalo se pitanje postoji li uopće još Njemačka kao zemlja, makar je većinu Nijemaca to pitanje ostavljalo ravnodušnim, jer preživljavanje je sada značilo sve. Promjene nikada nije mogao da donese puk, već su one morale poteći iz samih političkih stranaka.“

Ako smo mi žabe u loncu koje su izgubile osjećaj za preživljavanje, onda je potpuna odgovornost za postojeće stanje na političkim strankama. Uzgred rečeno, o mnogima mislim da su...  Da, baš to.

Napokon, kako smanjiti odlaske iz zemlje i nezaposlenost? Svojevremeno je veliki Duško Radović ponudio rješenje roditeljima koji imaju nezaposlenu djecu: 

„Nemojte živeti sto godina, jer će vam deca imati po sedamdeset i osamdeset godina i tek tada nećete znati šta da radite s njima“.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala.

Molimo čitaoce da se u svojim komentarima suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. DEPO Portal zadržava pravo da takve i slične komentare ukloni bez najave i objašnjenja.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)

Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook