Bivši francuski ministar spoljnih i evropski poslova i bivši šef misije UN na Kosovu Bernard Kouchner rekao je da su vrata za proširenje EU konačno otvorena, tri godine nakon što ih je zalupio predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker, kada je rekao da neće biti proširenja do kraja njegovog petogodišnjeg mandata.

Kouchner je u autorskom tekstu za EUObserver ocijenio da, koji god da je razlog - prevaziđena kriza, poboljšana ekonomija na kontinentu ili Brexit, Junker sada misli da je pravo vrijeme da se pregleda red ispred i podjele ulaznice - međutim samo dvije, javlja Tanjug, a prenose mediji.

"Pristupanje ostaje kontroverzna tema i u Srbiji i u Crnoj Gori, koje se trenutno smatraju najboljim kandidatima za narednu rundu proširenja. Njihovi lideri zaslužuju velike pohvale za napredovanje, međutim postoje i druge države na Zapadnom Balkanu koje podjednako zaslužuju da se pridruže Uniji i imaju mnogo više entuzijazma za tako nešto", rekao je Kouchner.

Prema njegovim riječima, u Briselu se smatra da su Srbija i Crna Gora najbolji kandidati jer bi mogle najbrže da promjene stranu i okrenu se Moskvi.

"EU nije kult napravljen da frustrira ambicije Rusije. To je unija naroda sa svojim ambicijama, zajedničkim vrijednostima, kulturom i percepcijom kako postići prosperitet i mir u budućnost. Narodima koji dijele te vrijednosti trebalo bi dati svako moguće ohrabrenje za tako nešto", ocijenio je Kouchner.

On je dodao da ne tvrdi da Srbija i Crna Gora ne pripadaju EU.

"Daleko od toga. Obje već pregovaraju o uslovima, a Crna Gora je posebno napredovala u tom procesu", rekao je on.

Prema njegovim riječima, ono što je za žaljenje jeste što je EU, inspirisana Junckerovim skepticizmom, držala druge zemlje u regionu u "sporovoznoj traci", uključujući one koje najviše žele da se pridruže i kao primjer naveo Albaniju, gdje istraživanja pokazuju da više od 80 odsto građana želi da se pridruži Uniji.

To ne kvalifikuje državu za članstvo, rekao je on i dodao da gdje postoji jak konsenzus o pridruživanju, mnogo lakše se implementiraju institucionalne i političke reforme.

Kao drugi primjer on je naveo Kosovo, gdje čak 90 odsto građana želi da se pridruži Uniji.

On je kazao da ima osjećaj da je Brisel do skoro ignorisao Zapadni Balkan, ali i da je realno bilo drugih problema koji su više zaokupljali pažnju Brisela, poput Ukrajine, migracija, Brexita, Katalonije, kao i da se sada mijenja raspoloženje.

"Članstvo u EU je dio rešenja za balkansku nesigurnost i dugu istoriju međuetničkog sukoba", zaključio je Kušner.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)