Izvor. Deutshe Welle/ Autor: Dževad Sabljaković

Francuski sudac Jean-Claude Antonetti je u martu 2016. godine kao predsjedatelj Raspravnog vijeća Haškog tribunala izrekao presudu po kojoj Vojislav Šešelj nije kriv ni po jednoj od devet točaka optužnice. Da bi se to konstatiralo Haškom tribunalu je bilo potrebno 13 godina.

Vođa srpskih radikala je u pritvoru Međunarodnog suda u Haagu bio od 24. februara 2003. godine. Optužen je za ratne zločine koji su, prema tužiteljima, počinjeni od 1991. do 1993. godine nad nesrpskim stanovništvom velikih dijelova Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Vojvodine. Optužnica Šešelja tereti za progone na političkoj, nacionalnoj i vjerskoj osnovi, prisilno premještanje i nehumane postupke koji su označeni kao zločini protiv čovječnosti.

Po osnovi kršenja zakona i običaja ratovanja optužen je i za ubistva, mučenje, okrutno postupanje, razaranje sela i uništavanje vjerskih objekata, te pljačkanje javne i privatne imovine.

Zločini i govor mržnje

Suđenje mu je počelo četiri godine poslije hapšenja - tek 2007. i uz mnogo prekida i pauza, koje su mahom bile posljedica opstrukcije procesa od strane samog optuženog, faktički još traje: u toku je žalbeni postupak. Kao zastupnik vlastite odbrane, Šešelj je sudska zasjedanja pretvarao u tribinu za političke govore ili u scenu, na kojoj je vulgarnim riječima vrijeđao sve odreda, od tužitelja i svjedoka do sudaca i samog Tribunala.

Postupak je nerijetko bio farsa koja je u direktnom televizijskom prijenosu iz Haaga zabavljala dio publike u Srbiji.

Osnovna teza tužitelja, koji su u svom dokaznom postupku izveli 72 svjedoka, bila je da je Šešelj odgovoran za osnivanje paravojne formacije Srpski četnički pokret, poznate pod nazivom "šešeljevci", koji su počinili zločine nad Bošnjacima i Hrvatima u Vukovaru, Bijeljini, Zvorniku, Brčkom, Nevesinju, okolici Mostara i širem području Sarajeva.

Posebna tačka optužnice je "govor mržnje". Tužitelji su tvrdili da je on govorima uoči ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a posebno za vrijeme tih ratova, ne samo poticao, nego praktično počinio progone, deportacije i prisilna premještanja stanovništva. Koristio je svaku priliku – o tome su tužitelji predočili sudskom vijeću veliki broj video snimaka – da direktno huška na rat protiv "povijesnih neprijatelja", a to je značilo protiv Bošnjaka i Hrvata.

Tužitelji su citirali Šešeljeve prijetnje da će se Srbi "osvetiti muslimanskim dušmanima", a Hrvatima "ispostaviti račune za žrtve iz Prvog i Drugog svjetskog rata" i "osvećivati im se tamo gdje su najslabiji". Takvim govorima Šešelj je, tvrdili su tužitelji, stvarao okolnosti za izazivanje nasilja i direktno upućivao na zločine, i u svojoj završnoj riječi u ožujku 2012. zatražili su kaznu od 28 godina zatvora.

"Niko mu nije ni do koljena"

S obzirom da se odrekao iznošenja dokaza, Šešelj je svoju odbranu sveo na završne riječi u kojima je optužio međunarodni sud da je instrument velikih sila i obavještajnih službi, stvoren samo zato da se sudi Srbima, i da je učinio sve da ga ubije kao i Slobodana Miloševića...

Nastavak teksta čitajte OVDJE.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)