Bosna i Hercegovina bi do 2019. godine trebala dobiti status kandidata za Evropsku uniju, naravno, ako do tada dovrši postupak slanja odgovora iz upitnika i Komisija završi svoj dio posla, javlja danas Jutarnji list uz napomenu da je imao uvid u nacrt jednog zaštićenog dokumenta čija konačna verzija tek treba biti usvojena.

Otvorena pitanja o granicama Hrvatske sa Srbijom te s Crnom Gorom trebala bi se riješiti do 2023. godine, kao uvjet da Crna Gora i Srbija dotad zaključe pregovore o članstvu u EU i postanu punopravne članice do kraja 2025. godine, piše Jutarnji.

Kako hrvatski list navodi iako se Hrvatska ne spominje izričito, poruka je to iz nacrta strategije Europske komisije nazvane “Vjerodostojna perspektiva proširenja za zapadni Balkan”, u kojoj se navodi da EU ne želi uvoziti granične sporove između država regije. Ovaj nacrt u koji je Jutarnji list imao uvid, još je zaštićeni dokument, a konačna verzija trebala bi se usvojiti i objaviti u februaru sljedeće godine, kako je najavio u svom godišnjem govoru o stanju Unije predsjednik Komisije Jean Claude Juncker.

Iz strategije je vidljivo da postoje indikativni jasni rokovi samo za Crnu Goru i Srbiju, za koje se kaže da će moći u EU do kraja 2025. godine, a za ostale države samo se navodi da do tada trebaju “uznapredovati u pristupnim pregovorima”.

“Postoje i dalje važni bilateralni sporovi između država regije koje su preostale za rješavanje. EU neće uvoziti te sporove. Trajno rješenje treba pronaći prije nego što država uđe u EU”, piše u dokumentu.

“Sve države se moraju nedvosmisleno obvezati, i riječima i djelima, prevladati nasljeđe iz prošlosti, postići pomirenje i riješiti otvorena pitanja puno prije njihova pristupa u EU.”

Konkretno se u hodogramu koji predviđa članstvo Crne Gore i Srbije u EU do 2025. godine kaže da se prije zaključenja pristupnih pregovora moraju riješiti svi granični prijepori jer EU “ne može niti će uvoziti takve probleme”. “U slučajevima gdje granični sporovi ne budu riješeni, strane ih moraju predati bezuvjetno na obvezujući način konačnoj arbitraži ili Međunarodnom sudu pravde prije zaključenja pristupnih pregovora i u potpunosti poštovati presude.”

Isto tako se podsjećaju lideri regije na to da je članstvo u EU stvar izbora za koji je potreban politički konsenzus i potpora građana i zato ne bi trebala postojati dvojba lidera o tome gdje pripada Zapadni Balkan i u kojem smjeru se kreće. To je očito poruka Srbiji, gdje se često postavlja pitanje izbora između EU i Rusije.

BiH bi do 2019. godine trebala dobiti status kandidata, naravno, ako do tada dovrši postupak slanja odgovora iz upitnika i Komisija završi svoj dio posla. Albanija će, ispuni li uvjete, i Makedonija ako riješi pitanje imena s Grčkom, te 2019. godine imati zamah u pregovorima o članstvu.

Godina 2023. spominje se kao godina u kojoj bi Crna Gora i Srbija trebale zaključiti pregovore o članstvu, a Bosna i Hercegovina ih otvoriti.

(Jutarnji, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/az)